HŠK Zrinjski: Hrvatski smo sportski klub i otvoreni smo za sve

Zrinjski osvojio prvi naslov prvaka BiH, Dragana Jovića koji je osvojio Kup BiH te Branka Karačića  i do aktualnog šefa stručnog stožera Vinka Marinovića.

Vinko Marinović na klupu Zrinjskog je došao u ožujku 2015. napustivši banjolučki Borac. Ovaj 45-godišnjak igračku karijeru je proveo u Crvenoj zvezdi i belgijskom Germinal Beerschotu, a ove sezone Plemiće vodi prema svojoj drugoj tituli.

– Nije mi bilo lako napustiti Borac, ali prepoznao sam ambiciozan projekt i zbog toga nisam želio propustiti priliku koja mi se ukazala. Zrinjski je klub koji svake sezone ima najveće ambicije. Naravno, bilo bi pretenciozno reći da je za Zrinjski samo titula uspjeh, ali borba za vrh ipak je imperativ u svakoj sezoni. Zasad nam dobro ide i u ovom prvenstvu te svi iskreno vjerujemo da ćemo uspjeti obraniti naslov prvaka-kaže Marinović.

U pohodu na novu titulu svakako je i svaki od njegovih prethodnik  donio nešto svoje, odnosno ostavio svoj rukopis na igri u Zrinjskog. Posebno se to odnosi na bivšu legendu Hajduka i Veleža Blaža Sliškovića koji je dvije i pol godine vodio Zrinjski, ali nažalost u klupske statistike ostat će upisano da nije osvojio ni jedan trofej. Ostat će zapisano i da se od svih njih na klupi najmanje zadržao Mišo Krstičević, koji je odstupio nakon samo tri odigrane utakmice. Kako su kroz Zrinjski prošla brojna trenerska imena tako je riječ i o igračima. Međutim jedno ime koje će ostati dugo zapisano u klupskim analima i srcima navijača svakako je ime aktualnog igrača Real Madrida Luke Modrića. A njegov put od trnja do zvijezda počeo je upravo u Zrinjskom iz Mostara. Naime, tadašnji „stručnjaci” iz Hajduka konstatirali da od Luke neće nikada biti veliki nogometaš. A Modrić  je u HŠK Zrinjski došao u sezoni 2003/2004 kada ni Plemićima kao ni Luki nisu cvjetale ruže. Te godine Zrinjski je jedva sačuvao premijerligaški status, a Luka je tada kao vrlo mlad igrač, s nepunih 18 godina, bio najbolji igrač kluba. To su i navijači prepoznali i upravo Luki su dodijelili navijački pokal.

Za sezona koju je proveo u Mostaru igrajući za Zrinjski Modrić je skoro kazao kako je ne će nikada zaboraviti i da mu je puno pomogla u karijeri.

-Žao mi je što klub tada nije imao većih ambicija, ali svejedno da nije bilo te sezone u Mostaru možda danas ne bih bio ono što jesam-izjavio je Modrić. Ta nogometna veličina, koju danas poštuju svi, Zrinjski nikada nije zaboravio i u svim svojim istupima u nastavku karijere spominjao je Zrinjski, Mostar, i naravno vjerne navijače Zrinjskog „Ultrase“ čiji je ljubimac postao već nakon prve utakmice u bijelom dresu s crvenom lentom preko grudi. Navijačku tribinu Ultrasa te godine krasila je i parola „Svi kao Luka“.

Zahvaljujući toj godini provedenoj među Plemićima Zrinjski ima pravo na dio svakog transfera od Luke, tako da je danas Modrić igrač na kome je Zrinjski najviše zaradio u svojoj dugoj povijesti. I nakon sapunice 2012. godine oko prelaska u redove Reala iz engleskog Tottenhama, Modrić nije zaboravio na svoj Zrinjski i Ultrase, poslavši im tada poruku iz Madrida u kojoj je zaželio uspjeh svom bivšem klubu u kome je u stvari i počela njegova uistinu grandiozna nogometna karijera.

Iako u svom imenu ima prefiks hrvatski, Zrinjski je rado primao sve igrače i trenere, bez obzira na njihovu naciju, vjeru ili boju kože.

Dopredsjednik Šuletna ističe kako je zbog svog nacionalnog predznaka Zrinjskom 1945. zabranjen rad, a iako puno ime kluba, grb i službena zastava jasno određuju njegov identitet, mostarski klub ipak je potpuno otvoren. Kao primjer navodi kako su zadnja dva navijačka trofeja Filip Šunjić – Pipa dobivali igrači srpske nacionalnosti, Vučina Šćepanović i Daniel Graovac.

-Nepotrebno je apostrofirati ono što je jasno. U ovaj klub svaki igrač je dobrodošao, što jasno potvrđujemo u svakom prijelaznom roku. Nešto drugačije mogu samo implicirati oni koji nisu upućeni u klupsku politiku-naglasio je Danko Šulenta.

A zbog specifičnosti grada na Neretvi, mostarski derbi između Zrinjskog i Veleža po mnogočemu je intrigantan. Primjerice, ugledni britanski magazin Four FourTwo uvrstio ga je među 20 najvećih svjetskih derbija, iako bi to rivalstvo bilo nemjerljivo veće da Velež danas igra nešto ozbiljniju ulogu u bh. nogometu. Jer Velež u premijerligaškoj povijesti nikada nije bio ozbiljan kandidat za sami vrh, dok je ove godine drugi put ispao iz najjačeg ranga.

A da je Zrinjski ozbiljan sportski klub koji razmišlja na duže staže govori i činjenica da su osim seniorske momčadi aktualni prvaci BiH  i juniori Zrinjskog. Nažalost ove sezone u prvoj momčadi nijedan iz te generacije nema značajnu minutažu.

– Bili bismo još zadovoljniji kada bismo u momčadi imali više igrača koji su ponikli u našoj školi nogometa, ali kako je rezultat imperativ, priliku dobivaju samo oni koji odmah mogu odgovoriti tim ambicijama. Primjerice, prošle sezone Goran Karačić je odmah dobio priliku na vratima i dao je veliki doprinos u osvajanju titule, iako je to bila njegova prva seniorska sezona, govori Šulenta.

Za svaki sportski uspjeh potreban je trud, želja, kvaliteta pa i sportska sreća, ali u nogometu da bi se ostvarivale pobjede vrlo važan čimbenik su navijači. A Zrinjski ako nema najbrojniju sigurno ima najvjerniju publiku u BiH, a to su Ultrasi. Navijačka skupina „Ultras“, tada pod imenom „Zrinjevci“, utemeljena je 1994. U prvim godinama postojanja pratili su i nogometni i košarkaški klub Zrinjski, no s vremenom se okreću isključivo nogometu. Smješteni na istočnom stajanju stadiona, u svakoj utakmici bezrezervno pružaju podršku svom klubu. Od 1998. godine okupljeni su oko matične udruge: Kluba navijača „Ultras – Zrinjski“.

M.L.

Slobodna Dalmacija