Imigranti pred vratima: 70.000 izbjeglica iz Srbije najbrže može ući u Schengen kroz Baranju

Iako Hrvatska, prema službenim podacima, bilježi čak i pad broja tražitelja azila u odnosu na godinu prije, val izbjeglica s područja Bliskog istoka koji stiže u Srbiju i žičana ograda koju Mađarska gradi na svojoj granici prema Srbiji svojevrsno su upozorenje da bi se ubrzo mogao naglo povećati broj izbjeglica i u Hrvatskoj.

Hrvatska bi, kao posljedica gradnje zida na mađarskoj granici prema Srbiji, koja je trenutačno i vanjska granica EU i vanjska granica Schengena, mogla postati jedna od alternativnih ruta za ulazak izbjeglica u zonu Schengena, piše Jutarnji list.

Nepredvidljivi smjerovi

“Mi smo upozorili na to kada smo izrazili neslaganje s idejom Mađarske o gradnji zida, da se za problem migracija treba pronaći zajedničko europsko rješenje jer nacionalno rješenje nije moguće. Ako se ne djeluje zajednički, onda mnoge izbjeglice mogu pronaći alternativne pravce kojima će doći ponovno u Mađarsku iz Srbije, bilo preko Rumunjske ili preko Hrvatske”, rekao je Jutarnjem listu jedan diplomat EU, priznavši da su smjerovi kretanja izbjeglica nepredvidljivi jer ovise o raznim fakorima, među kojima i strategiji krijumčara koji profitiraju od tragedije.

I u Europskoj uniji i u Hrvatskom Crvenom križu svjesni su da postoji mogućnost da Hrvatska postane nova tranzitna postaja za izbjeglice koje kao konačni cilj imaju neke druge razvijenije države članice Europske unije. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, rekavši kako ne vjeruje da će se velik broj izbjeglica pristiglih u Srbiju tamo zadržavati dulje, kako prenose mediji iz Srbije, predvidio je da bi oni mogli ubuduće prema EU ići preko Hrvatske i Bugarske.

Nadzor granice

Iz EU i dalje ponavljaju samo načelna stajališta o tome da su države članice odgovorne za nadzor svojih granica, da svaka mjera mora biti u potpunosti u skladu s EU zakonima i s međunarodnim obvezama, među kojima su i one da se tražitelje azila ne vraća ako bi njihov život bio u opasnosti. EU nije imala instrumenata spriječiti namjeru mađarskog premijera Viktora Orbana u gradnji zida prema Srbiji, osim što je takav čin ocijenila neprihvatljivim jer se u europskim vrijednostima kao jedan od većih uspjeha smatra upravo rušenje zidova između država.

Hrvatska, s više od 1300 kilometara dugom granicom prema Crnoj Gori, BiH i Srbiji, ima najveću kopnenu vanjsku granicu EU i kako su njezine granice sa Slovenijom i Mađarskom unutarnje granice EU, iako nisu unutar Schengena, može se očekivati da krijumčari koriste teritorij Hrvatske za dovođenje izbjeglica u Schengen, i to ponovno kroz Mađarsku. Hrvatska ima s tom državom i dulju granicu nego Srbija (355 kilometara). Područje Baranje, odnosno tromeđe Hrvatske, Mađarske i Srbije, potencijalno bi moglo postati kanal krijumčarima.

U EU su i prije pohvalno govorili o spremnosti hrvatske policije za nadzor granica, ali su upozoravali na potrebe bolje administrativne pripreme za procesuiranje većeg broja zahtjeva za azil. Od Hrvatske se očekuje da prema najvišim europskim standardima zbrine izbjeglice.

Bitka s vizama

Srbija, BiH i Crna Gora morale su uvesti vize za mnoge građane trećih država kao uvjet za ukidanje viza njihovim građanima za EU. Zato izbjeglice iz Afganistana, Sirije i Iraka mogu kroz njihov teritorij samo ilegalno. Oni tako do Srbije dolaze preko Grčke i Makedonije. Procjenjuje da bi granica prema Srbiji, u kojoj je prema nekim procjenama trenutačno čak 70.000 imigranata, mogla biti novi smjer dolaska imigranata u EU, prije nego ona s Bosnom i Hercegovinom. S druge strane, nadzor granice s BiH, kako nam kažu diplomati u Bruxellesu, važan je više zbog sprečavanja aktivnosti radikalnih skupina.
Dnevnik.ba