INFORMACIJA VLADE HNŽ: ‘Obrazovanje bez zakona, škole bez zgrada, učenici na dnu’

U informaciji se navodi kako je Vlada HNŽ-a u studenom 2023. “preuzela teško breme naslijeđa”, piše bljesak.info.

”U našem obrazovnom sustavu svi zakonski i podzakonski propisi odavno prevaziđeni ili da čak ne postoje”, navodi se u dokumentu ”Informacija o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju s prijedlogom mjera” kojeg je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uputila županijskoj Skupštini.

Zastupnici će o ovoj informaciji raspravljati u ponedjeljak, na izvanrednoj sjednici koja se tjednima prizivala i očekivala budući da su učitelji i nastavnici zbog nezadovoljstva plaćama i uvjetima u školama štrajkali više od mjesec dana bez uspjeha u pregovorima s Vladom i Ministarstvom obrazovanja.

Zakon star 20 godina

U informaciji se navodi kako je Vlada HNŽ-a u studenom 2023. ”preuzela teško breme naslijeđa”. Dodaje se kako se ”teško breme” ”manifestiralo kroz pravne nedostatke u brojnim sektorima, financijski deficit i potrebu za poboljšanjem stanja u ministarstvima”.

”Ovi problemi su bili vrlo izraženi u Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta (a i danas su jer jedna godina dana nije dovoljna da se riješe svi nagomilani problemi). Samo neki od primjera zorno govore o tome: Zakon o osnovnom obrazovanju koji danas imamo star je preko 20 godina i odavno je već anakron, Zakona o kulturi HNŽ-K nije postojao, Zakon o visokom obrazovanju nije sukladan s Okvirnim zakonom Bosne i Hercegovine i već je dobrano prevaziđen, u Pedagoškim standardima uopće nisu bili spomenuti asistenti u nastavi, psiholozi, logopedi i dr. iako su ova zanimanja u školama već izvjesno vrijeme bila prisutna itd.”, navodi se u informaciji koju smo imali na uvid.

50 osnovnih škola

Prema podacima Vlade, na području HNŽ-a u 2024./25. godini djeluje 50 osnovnih škola sa 76 područnih škola. U osnovne škole je u školskoj 2024./2025. godini upisano 16.819 učenika u 1.115 razredna odjela, a u prve razrede upisano je 1717 učenika. Prosjek broja učenika po razrednom odjelu je 15,08, a proračunom je za 2024. godinu za osnovno obrazovanje izdvojeno 76.075.909 KM. Vlada navodi da su škole ”financirajući se od različitih grantova preko sudjelovanja u projektima”, uspjele poboljšati uvjete rada i podignuti ih na višu pedagošku razinu.

”Ali gledajući sveobuhvatno stanje, uvjeti nisu zadovoljavajući posebno segment internet konekcija kao i IKT opreme. Također problem predstavlja nedostatak školskog prostora, a što rezultira izvođenjem nastave kroz dvosmjenski rad, koji je nažalost pravilo, a ne izuzetak”, navodi Vlada.

U osnovnim školama Hercegovačko-neretvanske županije u školskoj 2024./25.godini rad je započelo 1.773 nastavnog osoblja, 49 ravnatelja, 12 pomoćnika ravnatelja, 104 stručna suradnika, 93 administrativnog osoblja (tajnici, računovođe), 374 tehničkog osoblja (spremačice i domari) te 199 asistenata u nastavi. Ukupan broj uposlenika u osnovnim školama iznosi 2.604.

Fali kadra

U informaciji stoji kako je učiteljski kadar ”kvalitetno educiran i kada je riječ o osnovnim školama postoji deficit u kadrovima za glazbene škole, kao i za predmete fizika, matematika, geografija, tehnička kultura i informatika”.

”Učiteljski kadar u osnovnim školama ima obvezu stručnog usavršavanja što postižu interno putem stručnih organa škole, putem savjetovanja, seminara i radionica koje organiziraju Pedagoški zavod Mostar i Zavod za školstvo Mostar, te kroz različite asocijacije koje imaju verificirane programe. Škole se suočavaju s problemom nedostatka financijskih sredstava potrebnih za sistematičnije i bolje stručno usavršavanje”, tvrdi Vlada.

Kad je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje, ono se u školskoj 2024./2025. godini u Hercegovačko– neretvanskoj županiji provodi u 24 redovite srednje škole, jednoj školi kojoj je osnivač Sabor Islamske zajednice, a financira je Županija te ima status javne škole, dvije srednje glazbene škole te privatnoj srednjoj školi. U školskoj 2024./25. godini srednjoškolske programe pohađa ukupno 6.797 učenika, razvrstanih u 459 razrednih odjela. U prve razrede upisano je  1.771 učenika, a prosječan broj učenika po razrednom odjelu iznosi 14,80 učenika.

Učenici na dnu ljestvice

Od navedenog broja ukupno je 77 odjela u zanatskim 3-godišnjim zanimanjima, koje pohađa 951 učenik (14 % od ukupnog broja srednjoškolaca) ili 12,35 po odjelu. O brojnosti djece u odijeljenima, Vlada kaže kako ”s obzirom na to da su rezultati međunarodnih istraživanja (PISA, ICILS, TIMSS) pokazali da su naši učenici na dnu ljestvice kada je riječ o kompetencijama i znanjima, smanjenje broja učenika u odjelima doprinijet će i boljoj posvećenosti učenicima”.

Ističe se kako je Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Izmjenama i dopunama Pedagoškog standarda i normativa osnovnog školstva i Pedagoškog standarda i normativa srednjeg školstva smanjilo broj učenika po odjelima s 18 na 14, do najviše 24 u srednjim odnosno 28 u osnovnim školama, ”čime su sačuvana postojeća radna mjesta”.

U javnim srednjim školama u školskoj 2024./25. godini rad je započelo ukupno 1.427 uposlenika: 1.118 profesora (s punim i nepunim nastavnim normama, uključujući vanjske suradnike), 27 ravnatelja, 6 pomoćnika ravnatelja, 58 stručnih suradnika, 53 administrativnog osoblja (tajnik, računovođa), 148 tehničkog osoblja (spremačice i domari) te 17 asistenata u nastavi.

Škole bez zgrada

”Iako su škole prijavama na projekte uspjele donekle poboljšati uvjete rada i podignuti ih na višu pedagošku razinu, gledajući u cjelini, oni nisu na zadovoljavajućoj razini. Od 28 redovitih srednjih većina ih radi u dvije smjene.

Kabinetska nastava je zastupljena manjim dijelom”, navodi Vlada i ističe kako ”poseban problem predstavlja nedostatak školskog prostora”. Vlada je pobrojala srednje škole bez školske zgrade: JU Srednja elektrotehnička škola „Salih-Salko Ćurić“ Mostar, Srednja škola likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića, Glazbena škola Ivana pl. Zajca, Muzička škola I. i II. stupnja, Srednja elektrotehnička škola Ruđera Boškovića i Srednja strojarska škola Fausta Vrančića.

Kao ”najveći nedostatak” istaknuat je opremljenost radionica i kabineta u strukovnom obrazovanju a kao ”jedna od većih poteškoća” nedostatak sportskih dvorana pri srednjim školama. Vlada navodi kako je Izmjenama i dopunama Proračuna za 2024. godinu za izgradnju i rekonstrukciju 31 školskog objekta izdvojila 840.000 KM.

Koeficijent i osnovica iz 2009. godine

Kao ”evidentan problem” navodi se nedostatak nastavnika matematike, fizike, liječnika, inženjera elektrotehnike i nastavnika glazbenih instrumenata.

“Nastavnici u srednjim školama imaju obvezu stručnog usavršavanja što postižu interno putem stručnih organa škole, putem savjetovanja, seminara i radionica koje organiziraju Pedagoški zavod Mostar i Zavod za školstvo Mostar, te kroz različite asocijacije koje imaju verificirane programe. Škole se suočavaju s problemom nedostatka financijskih sredstava potrebnih za sistematičnije i bolje stručno usavršavanje”, tvrdi Vlada. U 49 osnovnih i 27 srednjih škola i plaća se isplaćivala po koeficijentima i osnovici od 2009. godine.

”Osnovica za obračun plaće za 2024. godinu ostaje nepromijenjena u odnosu na 2023. godinu (638.09 KM), ali od 01.01.2024. godine stupaju na snagu novi koeficijenti za uposlene u osnovnim i srednjim školama”, navodi s eu informaciji i ističe kako je plaća učitelja u osnovnim školama bez minulog rada 2,27*638,09 = 1.448,47 KM, a plaća nastavnika u srednjim školama bez minulog rada 2,44*638,09= 1.556,94 KM.

”Uvažavajući značaj asistenata u nastavi, Vlada je 2024. godine donijela Odluku o visini plaće i visini naknada za topli obrok i prijevoz za asistente u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, kojom je plaća sa 700 KM povećana na 800 KM”, stoji u informaciji u kojoj se navodi da je Vlada u 2024. godini povećala platne koeficijente spremačicama u školama sa 1,21 na 1,31.

Pravopisne greške

Između ostalog, u informaciji na 18 stranica, tvrdi se kako je od dolaska novog saziva Vlade ”pokrenuta je izrada brojnih zakonskih i podzakonskih akata”.

“Smatramo da bez toga nema potpunog rješenja za obrazovni sustav u našoj Županiji. Svjesni smo da je to vrlo težak i mukotrpan posao, ali ukoliko želimo rezultate to je neophodno uraditi. Nikakva paušalna rješenja neće trajno riješiti ovu oblast. To bi bilo bespotrebno trošenje dragocjenog vremena, zbog čega i kasnimo u procesu provođenja neophodnih reformi. Samo kompletnom reformom obrazovnog sustava, imat ćemo zadovoljnog učitelja, uspješnog učenika i napredno društvo, koje se neće stidjeti rezultata testiranja provođenih kako na domaćem tako i na međunarodnom planu”, navodi se u tekstu ”Informacije o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju s prijedlogom mjera”, koja, nismo mogli ne primijetiti, obiluje pravopisnim greškama.