Ivicina trogodišnja borba da u Šujici pokrene terapijsko jahanje za djecu s poteškoćama u razvoju

“Pošto nemam svoje djece, a od brata sin je stopostotni invalid, meni je uvijek želja bila pomoći najslabijima, koliko mogu. Došli smo na ideju da radimo hipodrom, školu jahanja“, kaže Ivica.

U Kantonu 10, gdje živi, ima oko 180 djece s poteškoćama u razvoju. Ivica vjeruje da bi im terapija s konjima poboljšala kvalitet života. Osim toga, u selu kroz koje prolazi jedna od najkrivudavijih rijeka na svijetu, Ivica vjeruje da bi škola jahanja bila prilika za razvijanje seoskog turizma.

On školu želi napraviti na državnom zemljištu koje ranije nije korišteno, stotinjak metara od svoje kuće i farme koza. Kaže da su zemljište od oko 11 hektara, okruženo zelenim livadama i krivudavom rijekom, koristili lokalni poljoprivrednici za košenje trave, ali nikad nije bilo u programu zakupa ili koncesije.

Kada je prvi put pričao s načelnikom, podržao je njegovu ideju. Ivici je za gradnju hipodroma trebala koncesija, ali su lokalne vlasti odlučile zemljište ponuditi i putem zakupa – u tom slučaju nije moguće graditi na njemu, objašnjava Ivica.

“Već je sad tu počelo, hajmo reći, nešto se mutiti“, kaže on.

Dodaje da je kasnije načelnik Ivan Buntić odbijao sastanak s njim i njegovim saradnicima.

Zbog toga je kroz Braniteljsku zadrugu “Zlatna feta“ Šujica raspisao javnu peticiju da vidi kakvo je mišljenje mještana Šujice o izgradnji hipodroma, ali su peticiju pokrenuli i poljoprivrednici koji su protiv izgradnje. Ivica kaže da su za izgradnju hipodroma prikupili više od 300 potpisa, a učestvovali su i općinski službenici.

“Tu peticiju smo donijeli na Dane otvorenih vrata kod načelnika i pitali je li dovoljno. Negdje oko 300 i nešto Šujičana je potpisalo. Rekao je: ‘Ne treba, ovo je dovoljno. Neka ovaj projekat ide u program koncesije’. Otišli smo na Županiju, podnijeli zahtjev za dodjelu koncesije. Zatražili su od nas izradu projektne dokumentacije, studiju opravdanosti izvodljivosti, elaborata, koordinate. Sve smo dostavili. Međutim, nastala je šutnja“, opisuje Ivica.

Kaže da su tražili razgovor s ministrom poljoprivrede Božom Perićem, s premijerom Vlade Ivanom Vukadinom, ali ih nikad nisu htjeli primiti. Iz Vlade su im, nakon što su se obratili sudu, rekli da nisu dobili potrebnu saglasnost Općine.

Foto BIRN BIH; Ivica Mioč

Iz Vlade Livanjskog kantona nisu odgovorili na upite Detektora. Iz ureda načelnika također nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

“Općina nas je uputila u program koncesija. To je bilo dovoljno, ali već se počelo namještati da se tu pokvari i da ide taj projekat u drugom smjeru. Nakon toga su oni [Vlada] zatražili saglasnost Općinskog vijeća ponovo“, kaže Ivica.

Na sjednici Općinskog vijeća, 5. maja 2023. godine, poljoprivrednik Mladen Perković, vlasnik farme u Šujici s 250 grla i osam zaposlenih, kao jedan od razloga zbog kojeg se poljoprivrednici ne slažu s gradnjom hipodroma na ovom zemljištu naveo je to što je “najatraktivnije u Šujici za ispašu stoke i što to zemljište okružuje rijeka Šujica, s jedne strane, a vrlia [kanal] s druge”.

“Niko od poljoprivrednika nije protiv izgradnje hipodroma, ako je to u interesu općine, ali na nekom drugom prostoru”, kazao je Perković i predložio Borovo polje gdje, prema njemu, postoje svi uslovi za hipodrom, a čiju bi gradnju podržali i poljoprivrednici.

Lokalni vijećnici su jednoglasno usvojili zaključak da ne daju saglasnost za koncesiju za izgradnju hipodroma, ali su također usvojili i zaključak kojim općina Tomislavgrad podržava projekat, pa su zadužili Službu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina da pronađe slobodno zemljište u vlasništvu države, na prostoru Mjesne zajednice Šujica, prikladno za gradnju hipodroma.

Iz Općine Tomislavgrad nisu odgovorili na upite Detektora, ali je predsjednik Općinskog vijeća Ilija Papić objasnio razloge zbog kojih nisu dali saglasnost Kantonalnoj vladi za dodjelu koncesije. Kaže da je bio oduševljen idejom, ali zbog zahtjeva poljoprivrednika, Općinsko vijeće nije moglo podržati ovaj projekat.

“Razgovarao sam s načelnikom i svi su to načelno podržali. Međutim, imamo 12 ili 13 poljoprivrednih zadruga, ljudi se na ovim prostorima oduvijek bave uzgojem stoke. Tražili su da se to ne dodjeljuje za hipodrom. Poljoprivrednici iz Šujice su se obratili Vijeću, dostavili podatke koliko ko grla stoke ima, koliko uposlenika. Obratili smo se i Mioču. Dostavio je peticiju s oko 400 potpisa. Ja sam to rekao i na Vijeću – živim 20 kilometara od Šuice, nije mi normalno da ja određujem sudbinu mještana”, kaže Papić.

Tvrdi da je više od 50 posto peticije koju je Vijeću dostavio Mioč bilo online, a da su je potpisivali i ljudi koji žive van Bosne i Hercegovine.

“Mioč je onda tražio dodjelu zemljišta, a možemo dati samo na privremeno dodjelu zemljišta. Po odluci Vlade Federacije, premijera Nermina Nikšića i po uputama OHR-a, ne možemo više ništa prodavati. Državno zemljište se ne može prodavati i ja neću protiv zakona ove zemlje”, kaže Papić.

Pozvao se i na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown, u kojem se zabranjuje direktni ili indirektni prijenos vlasništva. Sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt je 2022. nametnuo izmjene ovog zakona u kojima se kaže da je titular državne imovine jedino država BiH.

Za Ivicu zemljište u Borovom polju nije prihvatljivo jer nema potrebnu infrastrukturu, a on ne može svaki dan konje voditi 20 kilometara do hipodroma. Kaže da je Općina raspisala javni konkurs za dodjelu zemljišta u zakup, za koji je saznao preko prijatelja. On tvrdi da je konkurs napisan tako da pogoduje poljoprivrednicima.

“Nisam ja došao na pijacu nego u općinsku vijećnicu da tražim svoja prava i ono što nas sljeduje. Sad imam osam konja, darujem im osam konja. Pomoći ću i finansijski i kroz projekte, samo da se omogući bolji rad s tom djecom. To je moj cilj. Glavni“, kaže Ivica.

U Bosni i Hercegovini terapijsko jahanje postoji u Rakovici kod Sarajeva u Konjičko-rekreativnom centru “Planinski konj”.

Udruženjima i školama za djecu s poteškoćama u razvoju u Kantonu Sarajevo omogućeno je kroz projekte, koje finansira općina Ilidža i Kantonalna vlada, da dovode djecu na terapijsko jahanje, a vlasnica Nermina Đogić s volonterima olakšava život ovoj djeci. Kaže da se Udruženje prije sedam godina počelo baviti terapijskim jahanjem za koje je potreban poseban pristup.

“Jahanje ima veliki pozitivan uticaj na djecu, ali sve zavisi od djeteta – neko se odmah prilagodi, a nekoj djeci treba malo više vremena”, kaže ona.

U Tomislavgradu je na stranici Općine u aprilu objavljen Javni poziv za dodjelu zemljišta u zakup za poljoprivrednu djelatnost. Zemljište u Šujici podijeljeno je na 12 manjih parcela.

Hipodrom će morati sačekati na novi saziv Vijeća koji će biti izglasan na lokalnim izborima u oktobru, kaže Papić.

“I dalje smatram da je to odličan projekat, ali se Šujičani ne slažu. Budući da je izborna godina, da je saziv Općinskog vijeća na odlasku, ne pada mi na pamet da potpisujem neki akt kojim će se baviti novo vijeće. Bojim se da će ovo pitanje morati sačekati na novi saziv vijeća”, kaže Papić.

Ivica Mioč kaže da neće odustati od ideje izgradnje hipodroma.

“Ukoliko ne bude ovaj projekat vraćen u normalnu proceduru na Županiju za dodjelu koncesije, podignut ćemo tužbu. Uključit ćemo naš savjetodavni tim, pravnike. Vidjet ćemo ko je u pravu. Mi ne tražimo ništa kriminalno, a oni prave jako veliki kriminal“, smatra Ivica.