IZBORNA GODINA I PLUTAJUĆI OTPAD: Političke optužbe bez pokrića
Izborna je godina, sasvim je vidljivo. Prvi vjesnici izborne godine su političari u prvim klupama na misama, obilazak svih mogućih stratišta, ali i otvaranja najbanalnijih objekata. Međutim, zoran primjer predizborne atmosfere jesu učestale manipulacije između vlasti i oporbe koja je na prošlim lokalnim izborima u Rami doživjela još jedan fijasko.
Tako je jedan zastupnik u Skupštini HNŽ-a, u svrhu prikupljanja jeftinih političkih bodova, infantilnom doskočicom izjavio kako je za silni plutajući otpad na Jablaničkom jezeru, točnije Gračacu i Ustirami, zaslužna isključivo sortirnica Joze Ivančevića, kao i deponija Duška kosa. Ovo je samo jedno od prozivanja Općine Prozor-Rama i načelnika, a sudeći prema ranijim medijskim objavama, zastupniku u Rami ne valja apsolutno ništa. Osim onoga što ima veze s HDZ-om BiH ili Vladom HNŽ-a, dakako.
Zastupniku je tako apsolutni promašaj višemilijunski projekt sortirnice, kompostane i kolektora Općine Prozor-Rama, kojim se na najbolji mogući i moderan način aktivno želi ekološki upravljati otpadom i stvoriti mogućnosti za trajno rješenje ionako složene komunalne problematike ne samo u našoj i susjednim općinama, nego i šire u BiH i cijeloj regiji. S druge strane, Vlada HNŽ-a mu zaslužuje veliku pohvalu jer je studentima povećala stipendije sa 130 na 150 KM. Studenti, što ćete od toliko para?
Hidroelektrane na Neretvi dugi niz godina se suočavaju s problemom plutajućeg otpada, i u razdoblju kada sortirnica nije ni postojala, ali i danas. Isti problem javlja se svake godine uslijed intenzivnih padavina i naglog rasta vodostaja. Najveća koncentracija otpada pojavljuje se neposredno uz branu Hidroelektrane Jablanica, dok se plutajući otpad iz sata u sat može vidjeti na raznim lokacijama u naseljima Gračac i Ustirama.
Gotovo 500 kubičnih metara drvenog nanosa, mulja, plastike i drugog otpada pluta cijelim jezerom, a u prvim danima akcije čišćenja uklonjeno je oko 100 kubičnih metara. Iz Elektroprivrede kažu kako se čišćenje obavlja po stvaranju sigurnosnih i okolišnih standarda, obzirom da posao nosi određene rizike i zahtijeva specijaliziranu opremu.
„Nakupljanje plutajućeg otpada uobičajena je pojava i posljedica velikih voda i bujičnih tokova. S obzirom na najavljene nove padavine i topljenje snijega, moguće je očekivati dodatno pristizanje nanosa u jezero“, naveli su iz Elektroprivrede BiH.
Dodaju i kako redovito ispunjavaju obvezu uklanjanja otpada u zoni brana, koristeći vlastiti specijalizirani čamac za prikupljanje naplavina, kao i angažman vanjskih izvođača sa specijalnom dizalicom i kamionima za odvoz otpada na deponiju. Čišćenje u spomenutim naseljima na području općine Prozor-Rama na Jablaničkoj jezeru nije obavljano mnogo puta.
Problemi s otpadom vidljivi su u cijeloj državi, a na prste jedne ruke se mogu nabrojati sredine koje ga uspješno rješavaju. Posebni su problemi u Brčkom, Sarajevu i Mostaru.
Kada se već spominje Mostar, Hercegovačko-neretvanska županija još je prije nekoliko godina donijela županijski Plan upravljanja otpadom koji nikada nije zaživio u praksi. Primjera radi, tim planom predviđeni je da se otpad s područja općine Prozor-Rama odvozi u pretovarnu stanicu u Jablanici, a potom u Mostar. Na taj način otpad se ne bi više odlagao na Duškoj kosi, koja postoji već gotovo 60 godina i trenutačno nema alternativu.
“Voda s obala jezera kupi sav otpad, kako s dijela naše općine tako i s obala prema Konjicu i Jablanici. Strujanjem vode otpad se kreće po jezeru. Dana 29. siječnja izvršen je ponovni nadzor i utvrđeno da naplavina više nema. Povlačenjem vode sav taj otpad, ukoliko se ne pokupi, ponovno ostaje na obalama jezera. U proteklom razdoblju bile su veće padaline, a bujični potoci doplavili su otpad u jezero iz svih potoka gdje se otpad baco u naseljenim mjestima. Sastav naplavina na jezeru većinom čije suho granje, debla, lišće, mulj i druge plutajuće tvari”, pojašnjavaju iz Općine Prozor-Rama povodom objava na društvenim mrežama.
Općinske nadležne službe ističu kako se ne isključuje mogućnost da je dio otpada otplavio i s Duške kose, u veoma maloj količini, ne većoj od 2 posto.
“Sortirnica otpada radi punim kapacitetom, na njoj se izdvoji od 60 do 70 posto iskoristivog otpada koji ide na reciklažu, a preostali neiskoristivi dio se odlaže na Dušku kosu, deponiju zatvorenog tipa. Trebamo biti ponosi na tretiranje otpada u sortirnici u općini Prozor-Rama u kojoj se na području Hercegovačko-neretvanske županije jedino vrši sortiranje otpada”, poručuju iz Općine Prozor-Rama.
“Ako već postoji toliki interes za ovu temu, onda se uključiti moraju i županijsko i federalno ministarstvo kako bi se sustavno riješio problem deponije. Vlada i Skupština HNŽ godinama izbjegavaju donijeti konkretna rješenja o načinu upravljanja otpadom u našoj županiji“, zaključili su iz Općine.
