Izravna strana ulaganja sve manja, evo tko najviše ulaže u BiH
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvoj polovini 2024. godine izravna strana ulaganja iznosila su 891 milijun KM, što znači kako su u godinu dana FDI manja za 111 milijuna KM.
U prvoj polovini ove godine najviše ulaganja stiglo je iz Hrvatske, i to u iznosu od 203 milijuna KM. Slijede ulaganja iz Njemačke u vrijednosti od 174 milijuna KM te iz Srbije 108 milijuna KM.
Iz Slovenije su izravna strana ulaganja u prvoj polovini ove godine iznosila oko 85 milijuna KM, a iz Austrije oko 52 milijuna KM. Italija je u istom razdoblju uložila oko 49 milijuna KM, dok je Mađarska uložila nešto manje od 39 milijuna KM. Izravna strana ulaganja iz Luksemburga iznosila su oko 34 milijuna KM, a iz Turske oko 27 milijuna KM.
Priljev izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM
Tokovi izravnih ulaganja u 2024. godini manji su za 301,2 milijuna KM nego u 2023., kada su iznosili 2,06 milijardi KM. Gledano prema zemljama porijekla, najviše ulaganja tijekom 2024. godine došlo je iz Hrvatske (391,1 milijun KM), zatim iz Njemačke (255,3 milijuna KM) i Slovenije (247,1 milijun KM). Promatrano po djelatnostima, najviše ulaganja, u iznosu od 503,8 milijuna KM, realizirano je u području financijskih usluga, potom u maloprodaji 219,8 milijuna KM, te u veleprodaji 205,1 milijun KM, navedeno je ranije iz Centralne banke BiH.
Predrag Mlinarević, profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za Nezavisne novine kako trend smanjenja izravnih stranih ulaganja nije specifičan samo za BiH, nego i za sve zemlje regije.
“Razloge za njihovo smanjenje treba tražiti u ekonomskoj stagnaciji ili padu gospodarske aktivnosti u ključnim zemljama EU koje su glavni nositelji izravnih ulaganja u zemljama zapadnog Balkana. Drugi razlog leži u pronalasku alternativnih destinacija izvan europskog kontinenta koje su postale konkurentnije s obzirom na troškove proizvodnje. Treba naglasiti kako BiH, za razliku od Srbije, u prethodnom razdoblju nije privlačila značajniji iznos FDI, pa će se ovo smanjenje manje odraziti na dinamiku gospodarskog rasta”, istaknuo je Mlinarević.
Dodao je kako je u kontekstu politike prema izravnim ulaganjima važno uskladiti je sa željenom strukturnom transformacijom.
“Drugim riječima, potrebno je poticati dolazak ulaganja s većom dodanom vrijednošću koja bi omogućila održivo zapošljavanje uz veće plaće i unapređenje konkurentnosti našeg gospodarstva. U tom smislu potrebno je ulagati u obrazovanje kako bi dostupnost visokoobrazovane radne snage omogućila dolazak ulaganja više tehnološke razine”, naglasio je Mlinarević.
