Izuzetno otkriće moglo bi biti konačni spas za Volujak!

Rama 15.10.2025. 17:04h Uredništvo

Okrugli stol na temu “Populacija raka kamenjara (Austropotamobius torrentium) i fizičko-kemijske karakteristike vode rijeke Volujak” održan je danas u Domu kulture u Prozoru. Ovom je prigodom prezentirano istraživanje dipl. biologa Saudina Merdana.

Ovo je istraživanje bilo iznimno važno jer se bavilo zaštićenim vrstama u BiH, a rezultiralo je pronalaskom 36 jedinki raka u rijeci Volujak koja se proteklih godina nalazila u žiži događanja oko izgradnje malih elektrana diljem BiH. Posljednjih godina područje istoimenog kanjona pogođeno je i velikom sječom šume.

Iako je prvotni cilj bio provjeriti prisutnost bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes) u neistraženoj rijeci Volujak, Merdan je došao do jednog drugog iznimnog znanstvenog otkrića. Otkriveno je prisustvo raka kamenjara, a koji je trenutno najosjetljivija autohtona vrsta na zagađenje i degradaciju staništa.

Iako ovaj rak dominantno naseljava vodotoke crnomorskog sliva, u onom jadranskom je zabilježen u tek nekoliko vrlo rijetkih i izoliranih populacija. A sada i u Volujku!

Značajke otkrića

Nekoliko je značajki ovog otkrića. Najprije, potvrđeno je prisustvo ovog raka u jadranskom slivu BiH, što popunjava prazninu u poznavanju biogeografske vrste. Zatim, moguća je i pripadnost liniji “Lika-Dalmacija”, što je jedinstvena i genetički izolirana populacija. Mjerenjem fizičko-kemijskih parametara je potvrđeno da se radi o visokom stupnju očuvanosti ekosustava. Volujak je zaista rijedak primjer netaknute planinske rijeke i referentno stanište za buduća istraživanja i zaštitu.

Složen hidrološki sustav

Merdan ističe nešto po čemu je Volujak poseban, ima izuzetno složen hidrološki sustav, a to je nešto što se u Studiji utjecaja na okoliš MHE “Volujak” ne može vidjeti. Volujak se smjestio u krškom sustavu i ima nepravilan i višeslojan tok. Potpuno se razlikuju gornji, srednji i donji, iako se radi o nešto kraćoj rijeci. Upravo je znatno veća brojnost raka kamenjara utvrđena u navedenom gornjem toku podno zaseoka Marići na lokaciji Veliki Vir, a koja funkcionira kao ključno sklonište.

Upravo izražena krška priroda samog terena stvara ekstremne uvjete za život, gdje samo zaista rijetke i vrste od izuzetnog značaja mogu preživjeti, a koje su se na takve uvjete privikle. U hladnoj, bistroj i brzoj vodi s velikim postotkom kisika, svoj dom je upravo pronašao i ovaj rak.

“Gornji dio toka, iznad ponora, gdje je takozvani Veliki Vir kako su mi rekli žitelji Marića, se pokazao kao ključno stanište, ključno mjesto gdje se većina rakova zadržava. To je jedan ključni refugij gdje je voda stalna, visoka je koncentracija kiseonika, ph vrijednost je vrhunska, temperatura vode je niska. Savršena jedna lokacija za opstanak ove populacije”, dodao je Merdan.

Prema riječima Merdana Volujak je jedna od rijetkih rijeka koja je ostala potpuno prirodna u svom toku, potpuno neizmijenjena. Upravo zbog toga može poslužiti kao referentno stanište, na osnovu koje se može utvrditi destrukcija u ostalim rijekama u okruženju.

Iznenađujući rezultat istraživanja

“Baš mi je iskreno drago da sam dobio priliku da radim istraživanje Volujka, iskreno, rijeke za koju nisam čuo dok nije bila ova situacija s malom hidroelektranom. Vjerujem da je takva ista situacija s ljudima koji nisu s ovog područja, ne znaju da postoji jedan takav kanjon kao što je Volujak. Na prvu sam bio oduševljen, to je jedan od najljepših i najskrivenijih kanjona u kojem sam ikad u svom životu bio. Vjerujte, obišao sam kompletnu državu, ne samo našu nego i sve u regionu, radeći istraživanja na terenu”, započeo je Merdan današnju prezentaciju istraživanja.

Nalaz puno bolji od inicijalno očekivanog

“Cilj je bio pronalazak bjelonogog raka. Moguće da ste o njemu čuli kao o ugroženoj vrsti, nema ga nigdje… Ustvari se bjelonogi rak nalazi u jadranskom slivu i postoji u većini tokova jadranskoga sliva. Ono što smo mi na terenu očekivali, nismo našli. Umjesto toga smo pronašli raka kamenjara, vrstu koja je u BiH većinom zastupljena u crnomorskom slivu osim u malom dijelu, imamo par nalaza, oko Glamoča i prema Cetini. Ali, ti nalazi su prilično stari, većinom je to iz 1930-ih godina. Tako da je ovaj nalaz bio izuzetan i poprilično iznenađujući”, pojasnio je Merdan.

Nalaz je ovo puno bolji od onog koji je inicijalno očekivan. Rak kamenjar je jedna od četiri vrste koje postoje u BiH, a svrstavaju se u dva roda te je najmanja europska vrsta raka.

“Za raka kamenjara do smo do sada smatrali da je samo crnomorski sliv. Međutim, ispostavilo se da imamo nalaz i u samom Volujku, što je prema mojim saznanjima i onome koliko sam ja mogao da istražim svu literaturu, jedini nalaz što se tiče samog sliva Neretve“, dodao je Merdan.

MHE “Volujak” uništio bi genetički jedinstvenu vrstu

Merdan je tako istaknuo kako je Volujak idealno stanište za raka kamenjara, bez ikakvih tragova antropogenog utjecaja, bez organskog zagađenja. Upravo je zato važna borba protiv izgradnje hidroelektrana na ovakvim rijekama. Elektrana bi u ovom slučaju bila najveća i direktna prijetnja jer bi dovela do promjene hidrološkog režima, temperature i sedimenta, a što bi rezultiralo nestajanjem vrste.

Rak kamenjar pronađen u Volujku predstavlja genetičku jedinstvenost “Lika-Dalmacija” linije, a koja je iznimno ranjiva na promjene protoka. Mala hidroeletkrana na Volujku bila bi egzistencijalna prijetnja, promjena hidrološkog režima bila bi katastrofalna, pa Merdan i Aarhus centar pozivaju na potpunu obustavu MHE “Volujak”.

Preporuka je i uspostava sistematskog monitoringa populacije i kvalitete staniša te genetička istraživanja.

Što kažu zakoni?

Rak kamenjar nalazi se u brojnim direktivama, listama i na listama. Na Crvenoj je listi FBiH kao vrsta koja ima status ranjive. Prema EU Direktivi o staništima navodi se da je za zaštitu staništa ove vrste potreban najviši stupanj zaštite.

Bernska konvencija također ga je uvrstila u jedan od dodataka te kaže kako je potrebna stroga regulacija korištenja ili izlova. Kada su u pitanju hidroelektrane, posljednja je odluka iz 2022. godine koja brani izgradnju malih hidroelekrana do 10 MW.

“Ova direktiva o staništima je glavni referent za samu procjenu i proglašenje Natura 2000 područja. Predloženo područje jeste ustvari Rama kojoj pripada i Volujak. Zaokružen je kompletan Volujak. BiH nije u EU i svi se vode, kada god nađete neku studiju, mi nismo u EU, ne moramo mi to pratiti. Šta nam je cilj – Europska unija. Ovo je direktiva, znači vodilja. Hoćemo tamo, hajmo pratiti nešto, zato i jest postavljena. Ako ne budemo već sad poštovali ove direktive, nećemo nikada ući u EU”, dodao je Merdan.

Zahtjev za dozvolu nepotpun

Podsjetimo, zet Dragana Čovića, Mario Krezić, suvlasnik je projekta male hidroelektrane Volujak u općini Prozor-Rama, a njegov partner u projektu je suprug međugorske vidjelice Mirjane Soldo, Marko Soldo. Nadležno federalno ministarstvo u nekoliko navrata je produživalo rok tvrtki MM Energi, da bi u konačnici odbilo investitore. Investitor jest u travnju 2024. godine dostavio Studiju utjecaja na okoliš, ali bez važećeg vodnog akta, stoga je zahtjev za izdavanjem okolišne dozvole odbijen kao nepotpun.

U slučaju pokušaja izgradnje MHE Volujak 4,5 MW radovi nisu započeti ni završeni u zakonskim rokovima, a koncesionari nisu ispunili obaveze poput izrade Studije utjecaja na okoliš ili pribavljanja energetske dozvole.

Organizator današnjeg okruglog stola bio je Aarhus centar u BiH, a moderatorica Emina Veljović, izvršna direktorica Centra

Aarhus centar je usmjeren na zaštitu okoliša cijele Bosne i Hercegovine, a primarno je fokusiran na pružanje pravne pomoći svim građanima iz oblasti zaštite okoliša. Uporedo, u suradnji s aktivistima u svim zajednicama nastojimi povećati znanje i skrenuti pažnju na određene vrste i prirodne ljepote, sve s ciljem da što efektnije zaštiti prirodu, odnosno okoliš.

“Prije tri godine nam se obratio predsjednik udruženja HEREDITAS, Antun Kovčalija, iz općine Prozor-Rama i skrenuo nam pažnju da je na listi Natura 2000 bila predložena i rijeka Volujak, odnosno kanjon. Pitali su nas što možemo učiniti i kako im možemo pomoći jer su čuli kako postoji mogućnost izgradnje male hidroelektrane s čime nisu bili saglasni, kazali su da prema istraživanjima koja su tada bila dostupna, a kolega će kasnije decidno objasniti, da postoji vjerojatnoća da tu živi tzv. bjelonogi rak i druge rječne vrste koje su najbolji indikatori da se radi o rijeci visoke kvalitete s aspekta čistoće same vode i biodiverziteta”, pojasnila je Veljović referirajući se na listu Smaragdne mreže područja od iznimne biološke i ekološke važnosti.

Cilj bio otkriti i javno objaviti što se krije u rijeci Volujak i zašto je sva borba koja je provedena prethodnih godina imala smisla

Investitor je u par navrata, prema saznanjima Aarhus centra, pokušao unaprijediti Studiju, Općina Prozor-Rama je od investitora tražila veću inkluziju mještana, da se i njihov glas čuje. Prema izvorima Centra, mještani su rekli ne, nisu bili suglasni. Smatrali su da se barem ova rijeka treba zaštititi, jer su već druge rijeke u vašoj općini i okolini iskorištene u hidropotencijal.

“Mi smo se obratili Općini prije godinu i pol dana s oficijenim zahtjevom da se koncesija koja je izdata povuče, s obzirom da investitor više neće imati zakonske mogućnosti da sad izgradi hidroelektranu s obzirom da je na snagu stupio novi zakonski okvir, a nije vjerovatno da će Studiju uspjeti unaprijediti u skladu s tim rokom. Nama je Općina Prozor-Rama dala odgovor, parafraziram: ‘Mi ćemo iz preostrožnosti sačekati da istekne taj rok finalni, pa ponovno razmotriti vaš zahtjev.’ Taj krajnji rok je bio august do kada su svi investitori, ne samo u Prozor-Rami nego diljem Federacije, imali mogućnost da pribave neophodne dozvole i da dobiju energetsku saglasnost, što je neki energetski ulaz da se hidroelektrana priključi na energetski sistem. Nastupio je august i prošao, investitor konkretno za ovu hidroelektranu nije mogao unaprijediti Studiju”, pojašnjava Veljović.

Investitori dostavili studiju za Volujak koju su postavili na brojkama s Neretvice i Vrbasa!

“U međuvremenu smo se obratili Saudinu i izdvojili sredstva i zamolili, molimo te izađi na teren i provjeri da li je to zaista tako, da li zaista u toj rijeci postoje biljne i životinjske vrste koje je vrijedno očuvati i što bi učinilo ovo područje u pravom smislu učinilo kandidatom za Natura 2000 Emerald site”, zaključila je.

Merdan je proučavajući dostavljenu Studiju utjecaja na okoliš došao do šokantnih saznanja.

“Kompletna elektrana je projektovana na osnovu podataka koji ustvari ne postoje. Kada otvorite Studiju, pogledate tamo hidrološke parametre, srednji godišnji protok, maksimalni, do treće decimale imate brojke. Dolje još malo čitate i onda piše: ‘Na Volujku nikada nisu rađena hidrometrijska mjerenja’, znači, kompletan projekat kako izgleda sami vodozahvat, kakve su cijevi, kolika je riblja staza, koliki je biološki minimum, minimalni protok koji će ispuštati je postavljen na brojkama, ne s Volujka, nego s Neretvice i Vrbasa!”, pojašnjava Merdan.

Ove dvije rijeke imaju potpuno, hidrološki i geološki, drugačiji režim. Međutim, da stvar bude gora, brojevi koje su investitori uzeli su brojevi stari od 50 do 70 godina!

Portal Ramski Vjesnik je početkom lipnja proveo jedan dan s Merdanom na Volujku u sklopu spomenutog istraživanja. Cilj je bio jedan – pronaći jedinke zaštićenog raka. Uz Merdana smo imali priliku upoznati bogatstvo koje ova rijeka skriva, a njegovo znanje i strast prema prirodi pružili su nam posve novi pogled na Volujak – od sitnih vodenih organizama do cjelokupnog ekosustava.

Volujak nije još jedna obična rijeka na mapi

Osim što je Merdan u Rami predstavio rezultate svojih istraživanja, istaknuo je prije svega biološku raznolikost Volujka te dodao kako je to idealno mjesto za znanstveno-istraživački kamp za studente biologije. Predstavljanje je ovo koje je zasigurno inspiriralo sve nas da još više cijenimo i čuvamo prirodu koja nam je darovana.

“Na osnovu svega ovoga se vidi da Volujak nije samo još jedna obična rijeka na mapi. Ovo je zaista jedno područje, jedan refugij od nacionalnog značaja. To je ono kakvim ga mi moramo smatrati. Jedno od mjesta gdje priroda ima svoj ritam milionima godina, koji je opstao i dan danas. Bez ikakvih drugih utjecaja. Svaka promjena protoka, svaka cijev koja bi se postavila, svaka intervencija bi promijenila ovo stanje”, rekao je Merdan te dodao da će nastaviti istraživanja na raku kamenjaru.

Rak kamenjar u Volujku zbog svoje genetike nije samo lokalna stvar nego vrijedan element europske mreže priorodnih staništa. Inače, Merdan nije samo istraživao rakove, brojna su nova saznanja i o drugim stanovnicima Volujka.

“Kada je u pitanju biodiverzitet Volujak bi kroz istraživanja znanstveno-istraživačkog kampa bio jedno od najboljih, najbogatijih područja u kompletnoj državi i regionu. Jer, toliko je očuvan, toliko izolovan, toliko drugačiji od ostalih rijeka”, zaključio je Merdan današnju prezentaciju.