IZVJEŠĆE EU: Povlačenje iz državnih institucija i zastoj u pregovorima o reformi Izbornog zakona kao ključne prepreke napretku

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta će na sjednici najavljenoj za 20. travanj raspravljati o godišnjem izvješću za BiH. Prema nacrtu izvješća, kojeg potpisuje stalni izvjestilac Paulo Rangel (EPP) mnogo je prigovora, ali i preporuka za vlasti u BiH.

Temeljna ljudska prava

U poglavlju “Funkcioniranje demokratskih institucija”, Rangel navodi da je put približavanja EU određen funkcioniranjem institucija, vladavinom prava i temeljnim pravima.

“Poziva se BiH da napreduje u postizanju 14 ključnih prioriteta obnavljanjem neovisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo i zaštitu ranjivih grupa. Ponavlja se jasnu potporu demokratskoj transformaciji BiH kroz europske integracije, temeljene na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, na načelima jednakosti i nediskriminacije građana i konstitutivnih naroda, kako je propisano Ustavom. Naglašava se da provedba Daytonskog mirovnog sporazuma uključuje obvezu provedbe odluka OHR-a te izražava žaljenje zastojem u pregovorima o reformi Izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da ga se prevaziđe. Poziva se sve aktere da odmah postignu uravnotežen dogovor, ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i osiguraju transparentnost i integritet izbornog procesa”, navodi se u dokumentu.

Odbor bi, prema nacrtu, trebao osuditi i nepoštivanje međunarodnih normi te retoriku koja dolazi iz Republike Srpske

“Oštro osuđujemo nepoštivanje međunarodnih i nacionalnih normi i obveza, svu retoriku mržnje i ometajuće poteze, uključujući povlačenje iz institucija, posebno rukovodstva RS-a, što destabilizira zemlju, potkopava njenu državnost kršeći Daytonski sporazum i sustavno koči donošenje odluka o ključnim zakonima i reformama, odbija sve pokušaje formiranja paralelne paradržavne institucije, koje potkopavaju državne institucije, pravni poredak, neovisnost sudstva i suverenitet, poziva na potpuni, neselektivni i bezuvjetan povratak u sve državne institucije. Poziva se EU i međunarodnu zajednicu da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”, stoji u Rangelovom nacrtu.

Zastoj u ključnim reformama

Jedan od bitnih elemenata na putu zemlje ka EU su i reformski procesi, koji su u zastoju već duže vrijeme.

“Poziva se političke aktere u BiH da postignu napredak u reformama koje su potrebne kako bi se zemlju približilo EU i osuđuje sve pokušaje odugovlačenja tih reformi, čime se ugrožava pristup EU fondovima u okviru IPA III, koji mora biti zasnovan na striktnoj uvjetovanosti i ovisi o suradnje različitih tijela. Odbor ističe značaj održavanja izbora ove godine, kako je planirano, te podupire transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osiguralo jednakost i nediskriminaciju svih građana, povećalo odgovornost i transformiralo BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu time što će odmah provesti odluke, mišljenja i preporuke nadležnih sudova i međunarodnih tijela. Ujedno iskazuje  potporu transatlantskim naporima u tu svrhu”, stoji u poglavlju o reformskim procesima. Izvješće se dotiče i osnovnih prava, kao jednog od temeljnih načela Unije, i usklađivanja vanjske politike BiH s onom EU-a.

“Odbor žali zbog kontinuiranog neuspjeha u zaštiti slobode i pluralizma medija i inzistira na eliminaciji političkog uplitanja i na zaštiti novinara od zastrašivanja sustavnim pravosudnim nadzorom. Žali i zbog prijetnji vlasti civilnom društvu, osuđuje sve veća ograničenja slobode izražavanja u RS-u, te poziva BiH da preokrene trend nazadovanja u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno glede provedbe sankcija protiv Rusije i Bjelorusije nakon invazije na Ukrajinu. BiH se na jačanje dobrosusjedskih odnosa”, napisao je Rangel, koji u svojim zaključcima identificira i probleme koji stoje na europskom putu zemlje.

Ne može se dati potporu teritorijalnoj reorganizaciji BiH

“Izvjestitelj identificira dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka europskim integracijama, a to su bojkot i povlačenje iz državnih institucija i tijela odlučivanja rukovodstva i predstavnika RS-a, odnosno Milorada Dodika, te zastoj u pregovorima o reformi Izbornog zakona u FBiH. Svi politički akteri širom BiH moraju se posvetiti suradnji i izgradnji održive, prosperitetne i mirne budućnosti zemlje. Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuvjetnog povratka u sve državne instituciji i uravnoteženog dogovora o reformi Izbornog zakona i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti nastojanjima u pomirenju i nesumnjivo doprinositi jačanju tenzija u zemlji i regiji, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadni Balkan. Širi strateški i sigurnosni kontekst Europe zahtijeva stabilnu BiH, orijentiranu k europskim integracijama i sigurno usklađenu s vanjskom politikom EU-a, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji”, jedan je od predloženih zaključaka.

Izvjestitelj, nadalje, osuđuje sve destabilizirajuće akcije usmjerene na podrivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje i funkcioniranja njenih institucija, uključujući pravosudna, pravna, porezna, sigurnosna i imovinska pitanja.

Negiranje genocida, diskriminatorna i eskalirajuća secesionistička retorika i potezi izrazito su zabrinjavajući i ugrožavaju ustavni poredak zemlje

“Izvjestitelj, stoga, osuđuje sve pokušaje kršenja ovog naloga, povlačenje iz državnih institucija, bojkot i blokadu tijela koja donose odluke, što koči reforme i ispunjavanje kriterija za pristupanje BiH Uniji i ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Ako se ove remetilačke akcije nastave, EU bi trebala primijeniti restriktivne mjere protiv destabilizirajućih aktera. Ne može se dati potporu teritorijalnoj reorganizaciji BiH”, navodi Rangel te ukazuje da se u BiH lome politička koplja i u pogledu izbornog procesa. “Dvije reforme trebale bi eliminirati sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, čuvajući integritet, odgovornost, transparentnost i efikasnost izbornog procesa i stvaranje uvjeta za konkurentne izbore usklađivanjem pravila za registraciju stranaka, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i neovisnosti i kapaciteta izbornih povjerenstava, sukladno međunarodnim izbornim standardima. Mora se iskorijeniti sustavnu zlouporabu administrativnih resursa, ranjivost izbornih tijela i manipulaciju te kupovinu glasova”, smatra Rangel.