Javna komunalna poduzeća iz sustava Ekopaka sastala se u Prozoru
Javna komunalna poduzeća koja okuplja sustav Ekopaka, neprofitne tvrtke koja za cilj ima ispunjenje zakonskih obaveza za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada u Federaciji BiH, okupila su se danas, 31. svibnja 2024. godine, na sastanku u općini Prozor-Rama.
Riječi dobrodošlice okupljenima je u ime Općine Prozor-Rama uputio Josip Juričić, pomoćnik Načelnika i rukovoditelj Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije.
“Tema otpada, njegova korištenja i zbrinjavanja iznimno je važna po sve lokalne samouprave. Kao što znamo, većinu ustavnih nadležnosti po mnogim pitanjima javnog života dopale su federaciji ili županijama, a upravo je za otpad glavna nadležnost prepuštena lokalnim samoupravama. I koliko god to bilo teško rješavati, mislim da općine i gradovi svoj dio zadaća nekako ispunjavaju, ali onaj dio koji se tiče viših razina vlasti opet ne ide. Ovdje mislim prvenstveno na regionalne centre za zbrinjavanje otpada koji su uglavnom neriješeni, a to otežava rješavanje i lokalnim zajednicama. Mi, ovdje u općini Prozor-Rama, smo pokušali biti što ozbiljniji po ovoj tematici. Iako mnogi znaju reći kako to možemo jer imamo veliki proračun, treba znati da je proračun do prije petnaestak godina bio jako mali, dostatan jedva za plaće administracije, a da je bolji proračun izboren teškom mukom, u borbi sa velikim centrima moći, a uspjeli smo to dijelom i zbog političke neovisnosti za koju smo se odlučili. Također su cijelo vrijeme postojale velike potrebe za proračunskim novcem, jer u to doba je pitku vodu imao sam gradić Prozor, dok su sva okolna velika naselja bila neriješena. Također su i lokalni putovi bili jako loši, tvornice prazne, bez ljudi i bez strojeva, dječji vrtić zastario, tržnica je bila grupa tezgi, nismo imali mrtvačnicu, i puno toga”, kazao je Juričić u pozdravnom govoru.
“Čak je i komunalno poduzeće ‘Vodograd’ bilo predmetom nekog eksperimenta u privatizaciji, pa smo ga zatekli sa općinskim vlasništvom u visini od 51%, a privatnim 49%. Proračunski novac je usmjeravan po prioritetima u sve te oblasti, ali, imali smo sluha i za oblast upravljanja otpadom. Uspjeli smo preko ‘Vodograda’, koji se u tome pokazao kao odličan operater, uložiti sredstva i uspostaviti Eko park u Poniru kao mjesto u kojemu otpad postaje korisna sirovina. Kroz ta ulaganja smo podigli i suvlasništvo u ‘Vodogradu’ na oko 90%, tako da nam ne smeta pasivnost privatnog udjela. Postigli smo i veoma veliku pokrivenost općine odvozom otpada. Ipak, stalno uviđamo da ta poboljšanja nikako nisu konačno rješenje. Potrebna su i dalja ulaganja i poboljšanja. Nadamo se da sa mlađim generacijama dolazi i puno bolja javna svijest o potrebi bolje brige o otpadu, da dolazi vrijeme prijavljivanja i kažnjavanja onih koji budu bacali otpad i koji budu necivilizirani. Vjerujemo da će nove generacije koje dolaze nametnuti jedan opći standard očuvanja okoliša koji će jamčiti čišće i ugodnije okruženje. Siguran sam da i ovakve radionice, kroz razmjenu iskustava i upoznavanje sa novim tehnologijama, doprinose ovom cilju čišćeg i ugodnijeg okoliša”, zaključio je Juričić.
Okupljenima se prije radnog dijela sastanka obratio i Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije.
“Vodograd i Ekopak pratim već dugi niz godina kroz rad u Ujedinjenim nacijama i znam koliko dobar posao rade. Posebno se moram osvrnuti na dobar posao koji radi javno preduzeće ‘Vodograd’ koje je prvo u kantonu koje s otpadom upravlja na ovakav jedan sistemski način. Mi se nadamo da će to biti pokazna tačka, odnosno smjer u kojem će se kretati i sve drug općine u našem kantonu”, kazao je ministar Balavac te dodao kako je ministarstvo svjesno da svi imaju puno problema s otpadom pa će u narednom periodu uložiti više napora, što ljudskih resursa, a što financijskih sredstava koja mogu pomoći, prije svega, javnim poduzećima da upravljaju otpadom. “Pomoći ćemo i građanima da vide stvarnu korist od ovakvog upravljana otpadom”, dodao je.
Ministar Balavac je također u ime Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije i Fonda za zaštitu okoliša kazao: “Imam zadovoljstvo najaviti reviziju i update-ovanje plana upravljanja otpadom na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je zbog financijskih problema zapeo nekad u 2021., međutim, s novom Vladom i novom premijerkom na čelu, zaštita okoliša i turizam koji je održiv, a podrazumijeva kvalitetno upravljanje otpadom, su strateški pravci ove nove Vlade. Tako da se nadam da ćemo u narednom periodu imati jedan dobar i veliki iskorak na ovom pravcu.”
Dr. sc. Tomislav Lukić s Međunarodne akademije održivog razvoja za predstavnike javnih komunalnih poduzeća održao je predavanje na temu “Perspektiva upravljanja komunalnim otpadom u regiji”.
Lukić je okupljenima još jednom ukazao na važnost recikliranja, ali i istaknuo da je upravljanje otpadom ne nužno stvar politike ili sociologije, nego i ekonomije. Javna poduzeća moraju pronaći način financiranja svog rada, ukoliko je potrebno povećati cijene prikupljanja otpada i slično. Prema Lukićevim riječima, naplatu je potrebno obaviti od zagađivača, dok je neophodna i pomoć države.
Na tragu ekonomske isplativosti gospodarenja otpadom Lukić je ukazao na budućnost gospodarenja koja leži u termičkoj oporabi otpada u postrojenjima za spaljivanje, uslijed čega dolazi do raznih benefita, poput termičke energije, topline i slično.
Aktivnosti Javnog komunalnog poduzeća “Vodograd”, domaćina današnjeg sastanka, prezentirao je direktor Branko Burić.
Burić se posebno osvrnuo na projekt Eko parka u koji je ukupno utrošeno više od 2,5 milijuna eura, od taga samo na sortirnicu 1,33 milijuna. Gospodarenje otpadom u općini Prozor-Rama izazvalo je pozitivne reakcije u okruženju, ali i vodstvu tvrtke Ekopak.
Kada je u pitanju 2023. godina, prikupljeno je i prerađeno više od milijun i osamsto tisuća kilograma otpada ili 1898,15 tona. Od toga najviše papira/kartona 96,8 tona, plastike 117,6 tona, stakla 65,9 tona te višeslojnih materijala koje je jako teško prodati 35 tona. Biorazgradivog otpada je prikupljeno 733 tone.
Iz JKP “Vodograd” ističu sljedeće rezultate:
- Prvi po 100% preradi otpada
- Prvi po 60% iskoristivosti otpada (prosjek u FBIH je od tri do šest %)
- Prvi po 100% preradi i iskoristivosti organskog otpada
Najveći problemi s kojima se “Vodograd” susreće jest nepostojanje regionalne deponije, nepostojanje tržišta za određene proizvode, nepostojanje postrojenja za termičku oporabu otpada te nepostojanje stavke u važećem cjenovniku za uslugu zbrinjavanja otpada, koja je još uvijek besplatna za građane.
Tvrtka “Vodograd” pred sebe je za budućnost postavila i određene ciljeve, a to su:
- Pokriti 99% općine s prikupljanjem komunalnog otpada
- Poboljšati selektivno razvrstavanje na mjestu nastanka
- Iskoristivost otpada 100% kroz iznalaženje novih tržišta (za RDF-SRF, gume, tekstil i višeslojnu ambalažu i sl.)
- Zatvoriti sve divlje i ilegalne deponije
Direktor Burić je u nastavku uputio zahvalu svima koji su podržali projekte novog gospodarenja otpadom na području općine Prozor-Rama, Općini Prozor-Rama na čelu s načelnikom dr. Jozom Ivančevićem, federalnoj ministrici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Fondu za zaštitu okoliša, tvrtki Ekopak i svima ostalima koji su na bilo koji način podržali ove projekte.
“Meni je drago da je ovo jedan od prvih skupova na kojima sam ja danas ovdje, jer je Prozor-Rama općina koja je napravila strašno velik iskorak u cijelom ovom procesu, a iskorak o kojem općine poput Jablanice, Grada Konjica, Čapljine, Čitluka i Stoca još uvijek samo maštaju. To je proces na koji sam ja, kao osoba koja je stanovnik ovog kantona iz komšijske Jablanice, ponosan. Mislim da ga treba samo replicirati u najvećoj mogućoj mjeri i nadograđivati. Mi ćemo u narodnom periodu obezbijediti sredstva za jedan dio tih projekata. Jedan veliki dio sredstava će ići općinama i gradovima”, nadovezao se na izlaganja ministar Balavac.
Ekopak je kroz period od deset godina, točnije od 2013. do 2023. kroz svoje djelovanje okupio brojna poduzeća iz Bihaća, Gračanice, Kladnja, Ključa, Olova, Viteza, Novog Travnika, Travnika, Kreševa, Kiseljaka, Sarajeva, Konjica, Tomislavgrada i Prozora.
Prezentaciju o postignućima javnih komunalnih poduzeća u spomenutim mjestima za okupljene je pripremila Amela Hrbat, direktorica Ekopaka. Među javnim poduzećima u 2023. godini su se istaknuli u dopremanju sirovina Ekopaku su “Komrad” iz Bihaća s 235 tona otpada, “Vodograd” iz Prozora s 240 tona, potom “Vilenica čistoća” iz Novog Travnika sa 165 tona te “Rad” iz Ključa s nešto više od 120 tona otpada.
Prezentirane su i dobre prakse u prikupljanju ambalažnog otpada iz komunalnog čvrstog otpada javnih komunalnih poduzeća iz sustava Ekopaka: JKP “Komus” Gračanica, tehnička direktorica Zakira Đogić, JKP “ViK” Kiseljak, direktor Mladen Medić te JKP “Standard” Konjic, šef PJ Anes Šljivo.
Službeni dio radnog sastanka završio je obilaskom Eko parka u Prozoru
Okupljeni predstavnici iz javnih komunalnih poduzeća su s predstavnicima “Vodograda” posjetili postrojenje za sortiranje otpada, kao i kompostanu.
Ekopak
Ekopak je neprofitna tvrtka osnovana 2011. godine s ciljem da u ime svojih klijenata proizvođača ambalaže, uvoznika, punilaca, distributera i trgovaca, preuzme odgovornost za ispunjenje zakonskih obaveza za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada u Federaciji BiH. Dobivanjem dozvole od Federalnog ministarstva okoliša 29.5. 2012. godine Ekopak postaje prvi i vodeći operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom u Bosni i Hercegovini. Rad ove tvrtke zasniva se na najboljim europskim praksama iz ove oblasti i visokim standardima poslovanja.
Iz Ekopaka kažu: “Misija Ekopaka je omogućiti ispunjavanje zakonskih obaveza u skladu sa Pravilnikom za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom po najnižim održivim troškovima za sve svoje klijente i za dobrobit cijele zajednice.”
Ekopak ima sljedeću strategiju: primijeniti zakonodavstvo o ambalaži i ambalažnom otpadu u skladu sa najboljim iskustvima i znanjima iz Europe i svijeta, uspostaviti i razviti integriran sustav za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom za sve vrste ambalažnog otpada: staklo, papir, metal, plastika, drvo te korištenje postojećih komunalnih kapaciteta za uspostavu sustava i njihov dalji razvoj sa razvojem sustava.
Ekopak jedini u Bosni i Hercegovini ima pravo dodjeljivanja međunarodno zaštićenog znaka “Zelena točka” kompanijama koje se odgovorno ponašaju prema svom ambalažnom otpadu.
