Je li na pomolu još jedan kulturocid u Hercegovini
Udruženje građana za očuvanje kulturne baštine HEREDITAS iz općine Prozor-Rama na službenoj je Facebook stranici objavilo priopćenje za javnost povodom najavljene gradnje objekata knjižnice i galerije u sklopu kompleksa Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Podsjećamo, samostan na Šćitu nacionalni je spomenik i kao takav zahtjeva poseban pristup prilikom intervencija u rekonstrukciji i građenju.
Priopćenje donosimo u cijelosti:
“Gradnja na području samostana i crkve na Šćitu bila je posljednjih tjedana tema pisanja nekih medija. Kao organizacija koja se bavi prvenstveno promocijom i očuvanjem kulturne baštine na području općine Prozor-Rama, vijesti o gradnji su nas zanimale posebno zbog toga što je riječ o području pod državnom zaštitom te području koje je u struci poznato kao naseljeno u kontinuitetu od prethistorije i antike do danas. Stoga, uputili smo zahtjev za pristup informacijama nadležnim institucijama – Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, Federalnom ministarstvu kulture, Zavodu za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije te Federalnom ministarstvu prostornog uređenja. Naš upit se odnosio na informacije o tome jesu li nadležne institucije upoznate s namjerom gradnje na području zaštićenog područja, koje su poduzete mjere zaštite, je li bilo rekogniscencije terena i slično, što bi trebala biti standardna procedura prilikom gradnje u zaštićenim područjima.
Želimo upoznati javnost sa sljedećim:
- Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika do danas nije odgovorila na naš upit, iako je to dužna po zakonu
- Županijski zavod je uputio odgovor u kojem nas je obavijestio da oni kao institucija nisu nadležni za I. zonu zaštite na području nacionalnog spomenika
- Federalno ministarstvo kulture, predstavljano po ministrici Vlaisavljević, odgovorilo je da jesu nadležna institucija za navedeno pitanje, da su upoznati s namjerom gradnje, da je ministarstvo upoznato s dozvolom o gradnji koje je izdalo Federalno ministarstvo prostornog uređenja.
Odgovor na pitanje o poduzetim mjerama zaštite, rekogniscencije terena, preventivnom arheološkom istraživanju nismo dobili - Od Federalnog ministarstva prostornog uređenja do sada nismo dobili odgovor na upit da nam dostave kopiju dozvole koju su izdali te osnovu po kojem je takva dozvola izdata
Izražavamo sumnju da su bilo koje mjere zaštite, rekogniscencije, preventivnog arheološkog istraživanja obavljene. Dok smo čekali odgovore od nadležnih institucija, prethodnih dana su građevinski radovi na Šćitu već otpočeli.
U ponedjeljak, 8. 7. 2024. godine, prilikom obilaska terena uočeno je da se u profilu iskopa vide neidentificirani uništeni slojevi. Uočen je kameni građevinski materijal izvađen iz neidentificiranih građevinskih slojeva. Jedan dio materijala je bačen niz obližnju padinu prema Ramskom jezeru. U izbačenoj zemlji na gradilištu, koja još nije bila odvezena, uočeni su polomljeni ostaci keramike. U prilogu ovog teksta su fotografije koje su napravljene prilikom obilaska terena.
Foto: Ulomci keramike u odbačenom materijalu na obali Ramskog jezera
Uočeni arheološki elementi mogu pripadati bilo kojem periodu od prethistorije preko antike do srednjeg vijeka
Stručnoj javnosti je poznato da je Šćit mjesto pronalaska nekoliko rimskih latinskih natpisa, da je u blizini evidentirana prethistorijska gradina te da sami franjevački izvori govore o ‘prastaroj crkvi’ uz koju su se franjevci naselili u osmansko doba na Šćitu.
Skrećemo pozornost i na vijest o posjeti ministrice samostanu na Šćitu u lipnju ove godine. Na stranici ministarstva povodom ovog posjeta stoji: ‘Ministrica Vlaisavljević naglasila je da Ministarstvo kojem je na čelu prepoznaje značaj Franjevačkog samostana, njegovu dugu i bogatu povijest te značaj koji ima ne samo za Ramu nego i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Dodala je kako vjeruje da će samostan usprkos brojnim izazovima rekonstruirati i izgraditi sve što nedostaje i što je oštećeno kroz potporu svih onih koji mogu pomoći.’
S obzirom na to pozivamo ministricu da zaustavi građevinske radove te da spasi što se spasiti da, kako bi više znali i istražili ‘dugu i bogatu povijest’ našega kraja”, stoji u priopćenju.
