Jesenska zaštita voćaka
U jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju. Jesensko prskanje voćaka i vinograda obavezna je mjera zaštite.
Podsjećamo voćare da u jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju. Radovi u voćnjaku počinju s održavanjem higijene. To podrazumijeva sakupljanje opalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke, uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne dijelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima, s debla i ramenih grana ostruže kora. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, lišajevi, kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. Jesensko prskanje voćaka i vinograda obavezna je mjera zaštite. – piše Agroklub.com
Plavim prskanjem suzbijaju se uzročnici mnogih bolesti. Suzbija se rogač šljive, monilioze koštičavih voćki (marelice, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakterijske plamenjače jabuke i kruške, šupljikavost lišća i krastavost plodova marelice i drugih koštičavih voćki, kovrčavost lišća breskve, eskorioze vinove loze i mnoga druga oboljenja. Uzročnici navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka, skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rak ranama, trulim organima i drugim skrivenim mjestima.
Kada je najbolje vrijeme za tretiranje?
Da se infekcija ne bi ostvarila tijekom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci, patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. Zbog toga je neophodno plavo prskanje obaviti pravovremeno kako bi se infekcijski potencijal u proljeće smanjio na najmanju moguću mjeru. Najbolje vrijeme za tretiranje je kada sa stabala opadne oko 50 – 60% lišća. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu, bez vjetra, kada je temperatura iznad 10°C. Stabla moraju biti dobro nakvašena dok s njih ne počne kapati, zbog čega se često kaže “voćke je potrebno okupati”.
Ako neki dio ostane netretiran, na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. S obzirom da sredstva za jesensko prskanje imaju plavičastu boju pa kada se voćnjak njima tretira dobiva plavičastu nijansu po kojoj je ovaj tretman dobio ime plavo prskanje, voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponoviti prskanje preskočenog mjesta.
Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. grupi bakarnih spojeva. To su: Bordoška juha (bilo industrijska ili vlastita priprema) koja se koristi u koncentraciji 1,5 – 2%, Blauvit u koncentraciji 1%, Bakarni oksiklorid 50 u koncentraciji 0,75%, Kupragin u koncentraciji 0,35%. Cuproxat u koncentraciji 0,35%.
Kako da sami pripremite Bordošku juhu
Ako se voćari ipak odluče na vlastitu izradu Bordoške juhe, ona se priprema na sljedeći način:
Za pripremu 100 litara 2% otopine Bordoške juhe potrebno je 100 litara vode, dva kilograma plavog kamena, 0,8 kg negašenog ili 2,4 kg gašenog vapna. Negašeno vapno gasi se u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode, iz bačve se uzme deset litara da se razmuti vapno i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se vapno razmuti, procijedi se kroz rjeđu krpu i vrati u bačvu da se napravi vapnenasto mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, sipa se u bačvu s vapnenim mlijekom. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u vapneno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redoslijedom jer se tada juha brže taloži i slabije je kvalitete.
Ovako pripremljena Bordoška juha treba se istog dana potrošiti jer stajanjem gubi fungicidno djelovanje. Juha se može stabilizirati dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara juhe i tada zadržava fungicidna svojstva dva do tri dana. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputstava mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose voća u svojim nasadima u toku naredne godine, uz ostale mjere zaštite i njege koje se poduzimaju i tijekom zimskog mirovanja i tijekom vegetacije.
/Izvor: Agroklub.com/