Kad ministar sam sebi dodjeljuje poslove, a sustav to godinama ne primjećuje
Dvije godine nakon prijave koju je Transparency International u BiH (TI BiH) podnio protiv Sevlida Hurtića, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH utvrdila je da je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH bio u sukobu interesa, piše Istina.media
Na sjednici održanoj u ponedjeljak, 3. studenoga, Komisija je Hurtića novčano kaznila umanjenjem dijela plaće u narednim mjesecima, budući da je njegova privatna tvrtka dobivala milijunske poslove od države.
TI BiH je prijavu protiv Hurtića podnio u listopadu 2023., a tadašnja Komisija formalno je pokrenula postupak u veljači 2024. godine.
U međuvremenu je izmijenjen državni zakon, formirana nova Komisija, ali ona do posljednje sjednice nije riješila niti jedan predmet iz prethodnog razdoblja, uz obrazloženje da nisu usvojeni potrebni podzakonski akti.
Za to vrijeme, Hurtićeva tvrtka nastavila je dobivati državne tendere, a tek je na posljednjoj sjednici ministar sankcioniran prema odredbama starog zakona.
Hurtić je osnivač i vlasnik izdavačke kuće „NAM“ d.o.o. iz Tuzle, koja je tijekom 2023. godine sklapala ugovore i poslovala s institucijama financiranim iz proračuna.
Prema podacima TI BiH-a, njegova izdavačka kuća tada je dobila dva tendera ukupne vrijednosti veće od 1,4 milijuna KM.
U međuvremenu su se ti poslovi počeli realizirati posredstvom druge tvrtke, pa je TI BiH u ponedjeljak podnio novu prijavu protiv Hurtića.
Prema medijskim navodima, umjesto Hurtićeve izdavačke kuće, Ministarstvo obrazovanja i znanosti Tuzlanskog kantona sada udžbenike vrijedne 1,9 milijuna KM nabavlja od tvrtke „Suton print“ iz Širokog Brijega.
Međutim, u udžbenicima koji su predmet ove javne nabave kao izdavač je i dalje naveden „NAM“ d.o.o., Hurtićeva tvrtka.
TI BiH smatra da Hurtić nije izbjegao zakonska ograničenja, jer Zakon o sukobu interesa jasno propisuje da, osim što javni dužnosnik ne smije biti vlasnik tvrtke koja posluje s državom, on ne može imati nikakav financijski interes u poslovima s institucijama financiranim iz proračuna na bilo kojoj razini.
Zakon „financijskim interesom“ definira svaki prihod veći od 1.000 KM godišnje koji javnom dužnosniku omogućava ostvarivanje osobne koristi.
TI BiH smatra da se na ovaj način pokušava zaobići zakon, te da sukob interesa ne prestaje ako se posao formalno vodi preko druge tvrtke, dok se u konačnici proizvodi kupuju od poduzeća u vlasništvu javnog dužnosnika.
Osnovni cilj zakona o sukobu interesa, kako naglašavaju, jest sprječavanje zlouporabe javne funkcije radi osobne koristi, a svako formalno „zaobilaženje“ zakona ne rješava suštinski problem.
Dodatno, TI BiH ističe da je nerješavanjem ovih i drugih prijava omogućeno javnim dužnosnicima da ponavljaju iste ili slične postupke, te da su mnogi čitav mandat proveli u sukobu interesa.
Prije nekoliko dana TI BiH upozorio je da je nova Komisija za sukob interesa u godinu dana rada nije donijela nijednu odluku i da se pokušava isključiti javnost iz praćenja njezinih sjednica.
Posljednja sjednica održana je bez najave i prisutnosti javnosti, a prema pisanju medija, Komisija je tada utvrdila sukob interesa i u slučaju Dragana Bogdanića, bivšeg zastupnika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.
No, kako Bogdanić više ne obnaša javnu funkciju, protiv njega nije mogla biti izrečena novčana sankcija.
Još uvijek nije poznat status ostalih prijava koje je TI BiH podnio Komisiji, uključujući one protiv Milorada Dodika, Nermina Nikšića i direktora BH Telekoma Amela Kovačevića.
U jučer objavljenom izvješću Europske komisije o napretku BiH navodi se da Zakon o sprječavanju sukoba interesa, usvojen u ožujku 2024. godine, „ostaje faktički neprimijenjen“.
Europska komisija ističe da Komisija nije izrekla nijednu sankciju niti je Vijeću ministara uputila potrebne podzakonske akte, te da zakon i dalje nije u potpunosti usklađen s europskim standardima, osobito u dijelu koji se odnosi na nespojivost funkcija, sankcije te izbor i sastav Komisije za sukob interesa.
