Kada je bio prvi Božić?
Kada je riječ o nadnevku Božića, Biblija ne navodi točan nadnevak Isusova rođenja, no daje određene tragove…
Još od 4. ili 5. stoljeća 25. prosinca simbolizira proslavu Isusova rođenja za većinu kršćana, no znanstvenici se pitaju je li taj nadnevak povijesno točan. Evanđelja sama ne navode to, ali nude određene naznake.
Sv. Luka daje najviše informacija glede Isusova rođenja koje je opisano u recima 2,1 – 4.7, tako da bi to i činjenica kako su pastiri bili vani sa svojim ovcama tijekom noći, prema nekim znanstvenicima, moglo ukazivati na proljetnu sezonu janjenja.
Međutim, pastiri u tom području mogu se pronaći tijekom cijele godine na ispaši s ovcama tako da ovaj dokaz ne ukazuje na točno godišnje doba.
Najupečatljiviji dokaz povezan je sa zvijezdom koja lebdi poviš’ Betlehema. Kod Mateja čitamo: „Mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: ‘Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti’“ (Mt 2,1-2).
Prema Colinu J. Humphreysu, postoji nekoliko različitih opcija kada se astronomski dokazi uspoređuju s povijesnim događajima.
Pretpostavljajući da je Betlehemska zvijezda kometa, postoje tri moguće godine: 12., 5. i 4. godina prije Krista. Koristeći jedan relevantan, fiksni nadnevak u evanđeljima – 15. godinu vladavine cara Tiberija (A.D. 28./29.), kada je Isus opisan kao 30-godišnjak (Lk 3) – 12. godina prije Krista prerana je za Isusovo rođenje budući da bi u tom slučaju, 28. godine, Isus bio 40-godišnjak. Općenito se pretpostavlja kako je Herod Veliki umro u proljeće 4. godine prije Krista, ali i da je bio živ kada je Isus rođen, što tu godinu, iako nevjerojatnom, čini mogućom. Osim toga, Kinezi ne opisuju kometu iz 4. godine prije Krista što ostavlja godinu 5. prije Krista kao onu koju Humphreys preferira. Kinezi kažu kako se kometa pojavila između 9. ožujka i 6. travnja te kako je trajala više od 70 dana.
Uzimajući sve u obzir: Humphreys zaključuje kako je Isus rođen između 9. ožujka i 4. svibnja 5. godine prije Krista.
Drugi astronomi, poput Davea Renekea, tvrde kako su „17. lipnja 2. godine prije Krista Venera i Jupiter bili tako blizu da bi se pojavili kao jedan ‘svijetli svjetionik svjetla’“.
Što god astronomija mogla reći, neki još uvijek vjeruju kako je zvijezda iznad Betlehema bila jednostavno „čudesni“ i nadnaravni fenomen. Ovo bi negiralo bilo koji od navedenih podataka, čineći Kristovim rođendanom bilo koji dan godine.
Na kraju, možda nikada, na ovoj strani vječnosti, nećemo saznati povijesni nadnevak Isusova rođenja, no ono što je mnogo važnije jest stvarnost utjelovljenja i da je Krist došao na zemlju kako bi nas spasio. Bio je to događaj koji je promijenio povijest te se nadamo da mijenja i naša srca svaki put kada ga slavimo.
/Izvor: nedjelja. ba/
