Kada muškarci više razgovaraju o proizvodnji solarne energije nego o nogometu nešto nije dobro

Stotine izgrađenih solarnih elektrana u Federaciji BiH na području koje pokriva Elektroprivreda BiH čeka priključak na elektrodistributivnu mrežu. I tako veliki broj investitora koji su ispoštovali procedure bilježi ogromne gubitke po više osnova, piše Interwiew.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina propušta priliku da zadovolji zahtjeve Europske energetske zajednice za proizvodnju više struje iz obnovljivih izvora, ali i povuče sredstva iz europskih fondova za projekte iz ove oblasti.

Veliki gubici

“U ovom trenutku oko stotinu izgrađenih elektrana samo u regiji Tešnja čeka priključak. Istovremeno je veći broj investitora je dobio obavijest od Elektroprivrede BiH da je do daljnjeg obustavljen proces izdavanja prethodne energetske suglasnosti što je početak procesa. Neki od nas, koji smo ranije završili gradnju, smo čekali i više od godinu dana da budemo priključeni na mrežu. I to su veliki gubici. Ali, puno veći gubitak trpe gospodarstvenici koji grade elektrane za struju za vlastite potrebe kako bi svoje proizvode izvozili bez plaćanja takse na CO2 što nije zanemarljiv trošak”, pojašnjava Muharem Saračević, predsjednik Skupštine udruženja Green Energie, koje okuplja vlasnike solarnih elektrana na području Zeničko-dobojske županije.

On naglašava da su neki investitori prethodnu elektroenergetsku suglasnost čekali 14 mjeseci iako je zakonski rok mnogo kraći.

“EP BiH je sada dala rok od 1.000 dana, iako zakon predviđa puno kraći. Oni su tim dugim rokom stvorili sebi prostor da nema pritiska od investitora. A kada bi svi koji su krenuli u investicije bili priključeni Tešanj bi mogao biti energetski sasvim neovisan”,  kaže Saračević.

Zagušenje mreže

Proizvodnja iz sunca je jako poželjna jer nema zagađenja, ulaganja nisu velika, investicija se vraća za 5-6 godina, a trajnost panela je i do 25 godina.

Novi zakoni će stanovnicima FBiH omogućiti da na vlastite kuće i objekte postavljaju solarne panele i proizvode struju za vlastite potrebe, ali i višak šalju u mrežu. Trenutno je u FBiH u pogonu više od 750 solarnih elektrana različite snage i polako dolazi do zagušenja postojeće elektrodistributivne mreže.

“Sada EP BiH više ne daje ni te prethodne suglasnosti. I mi pretpostavljamo da je to zbog toga što je mreža zagušena, jer elektroprivrede i Elektroprijenos BiH nemaju strategiju i ne znaju gdje treba ojačati mrežu i graditi trafo-stanice. Oni nisu razmišljali o tranziciji. I sada, recimo mi u Tešnju, nemamo mjesta ni za jedan priključak. Sada, s novim zakonima, postoji strah da će zahtjeve podnesene po starom zakonu obrađivati po novom zakonu, koji između ostalog traži pretvorbu zemljišta. A što je vrlo skup i dugotrajan proces”, pojašnjava Saračević i naglašava da su zakoni i procedure u FBiH različiti od županije do županije.

Pitanja bez odgovora

Iz EP BiH ni nakon više od deset dana čekanja i više puta ponovljenog slanja upita nisu odgovorili na pitanja koliko solarnih elektrana u ovom trenutku isporučuje struju EP BiH i koja je to količina električne energije koju dobijete od njih; koliko je završenih SE koje čekaju priključak na mrežu, odnosno koliko zahtjeva za priključenje imate na čekanju; koliko u prosjeku traje čekanje i koliko bi još mogli čekati; kolika je potencijalna proizvodnja ovih koji su na čekanju; zašto oni čekaju priključak na mrežu; tko je odgovoran za razvoj tog dijela elektrodistributivne mreže; je li možda imate procjenu kolika ulaganja su potrebna da se mreža dovede u stanje u kojem bi mogla primiti svu električnu energiju iz objekata koji imaju dozvole za gradnju i koliko vremena je potrebno za te aktivnosti?

U Elektroprivredi HZ HB tvrde da nemaju solarnih elektrana koje čekaju da budu priključene na mrežu.

“Imali smo jedan problem s elektranama iz industrijske zone Hodove, ali smo vlastitim sredstvima izgradili trafostanicu iako je postojala dilema da li to radimo mi ili Elektroprijenos BiH, ali smo tako riješili taj problem”, pojašnjavaju u EP HZ HB.

EP BiH odbija zahtjeve

Projektanti i graditelji potvrđuju da „postoje izgrađeni i ne priključene elektrane različite snage, da su pojedini objekti čekali godinu dana priključenje na mrežu i da u vrijeme kada nastaje ovaj tekst postoje objekti koji imaju upotrebne dozvole, ali nisu priključeni jer EP BiH nije završila svoj dio posla“.

“Puno veći problem su prethodne energetske suglasnosti koje su preduvjet za dalji razvoj dokumentacije. EP BiH odbija zahtjeve na različite načine. Prvo zahtjeva elaborat koji mogu izraditi isključivo oni, jer imaju monopol na podatke i ne žele otvoriti baze podataka da to mogu raditi i drugi. A cijena je do 3.000 KM i onda, nakon što investitor plati elaborat, EP BiH ga odbije uz obrazloženje da njegov objekt na željenoj lokaciji ne može biti priključen na mrežu, a da mu pri tom ne ponudi rješenje. Drugi problem je puno veći – a to je prekid postupka izdavanja elektroenergetske suglasnosti pri čemu se često pozivaju na Elektroprijenos BiH koji u pravilu promptno završava sve zahtjeve koje EP BiH podnese. Takvih slučajeva ima stotine, pa su investitori u neizvjesnosti jer su kupili zemlju, napravili dio projekte dokumentacije, krenuli u investiciju i sada su zaustavljeni. Treći, možda najveći problem je da elaborati pokazuju da se objekt može priključiti, a EP BiH ipak donese rješenje da ne može – Regulatorna komisija u FBiH ili FERK je u prethodnom periodu poništila veći broj takvih rješenja EP BiH i postupak vratila na početak”, kaže Edhem Bičakčić, osnivač projektantske kuće Bičakčić d.o.o. i jedan od bivših direktora EP BiH.

Čega se plaše elektroprivrede?

On smatra da obje elektroprivrede u BiH čine sve da onemoguće priključak solarnih elektrana na mrežu, čak i kada nema razloga za to.

“One investitore doživljavaju kao konkurenciju i nisu sretni što se grade solarne elektrane, a sada se plaše i prosumera/proizvođača koji dolaze s novim zakonima”, pojašnjava.

U javnosti postoje i eslužbene informacije o crnom tržištu prethodnim elektroenergetskim suglasnostima, pogotovo na području Bugojna, Travnika, Vakufa, Zavidovića…

Pojedini vlasnici prethodnih elektroenergetskih suglasnosti koji, kako tvrde izvori, nemaju ni zemlju za gradnju objekta ni interes graditi, prodaju te suglasnosti po neusporedivo većim cijenama, a novi investitori ne mogu dobiti PES jer su u bazi podataka u EP BiH zabilježene registracije priključaka po osnovu izdatih PES-ova.

“Znam da postoje priče o tome, ali ne mogu tvrditi ništa. Postoji redoslijed rješavanja zahtjeva, softver u EP BiH radi tako i oni bi morali da obrađuju zahtjeve prema redoslijedu podnošenja. Nije isključeno da postoje investitori koji su dobili PES, ali iz raznih razloga ne mogu nastaviti aktivnosti i onda mogu prodati tvrtku, ali ne znam da mogu preprodati PES-ove ili mjesto u redu čekanja – cijeni Bičakčić.

Sve je komplicirano

I Amer Jerlagić, vlasnik kompanije SHPP d.o.o. Sarajevo, također jedan od bivših direktor EP BiH, potvrđuje da veliki broj izgrađenih objekata čeka priključak na mrežu.

“Dosta brzo budu završeni postupci oko objekata za industrijske hale i elektrana za vlastite potrebe snage usklađene s potrebama objekta, ali sve drugo je jako komplicirano jer u postupcima za elektrane na krovu i na zemlji za komercijalnu proizvodnju elektroprivrede svakodnevno izdaju nove regulative kako bi otežale život investitorima. Kada je tek počela gradnja solarnih elektrana investitorima nije bilo potrebno ništa, a sada im traže i građevinsku i urbanističku suglasnost. Sve je vrlo komplicirano i sva priča o pojednostavljivanju procedura za gradnju za vlastitu proizvodnju je pala u vodu”, kaže Jerlagić

Izostala reakcija

Stručnjak za elektrodistributivnu mrežu angažiran u FERK-u Senad Aganović potvrđuje da nitko u FBiH nema točne podatke o tome koliko završenih objekata čeka priključak na mrežu.

“Distributivna mreža je u procesu transformacije jer je do sada bila jednosmjerna, samo je slala struju prema potrošačima. A sada se mora prilagoditi dvosmjernoj razmjeni struje. Jer oni koji proizvode za vlastite potrebe trebaju dobiti mogućnost da višak proslijede elektroprivredama. Uz to se pojavljuju količine koje mreža ne može propustiti. Ta tranzicija je zahtijevala reakciju svih odgovornih u sistemuustavu što nije urađeno na vrijeme iz objektivnih i subjektivnih razloga”, kaže Aganović.

On naglašava da su neki investitori gradili objekte na mjestima koja su nepoveziva s elektrodistributivnom mrežom, da su pojedini gradili i trafo- stanice kako bi mogli biti priključeni na distributivnu mrežu čime su stvarali probleme za operatera sustava.

“Subjektivan problem je da dosta njih krene u izgradnju objekta prije nego dobije provjeru za priključak i kada gradnja bude završena – EP BiH im kaže da ih nema gdje priključiti. Objektivan problem su slabe tačke konekcije na mreži, neprilagođene novim uvjetima. Lično mislim da bi distributer trebao češće razgovarati sa elektroprijenosnom kompanijom i sagledavati mogućnosti proširenja točaka konekcije”, kaže Aganović.

Kampanjci koji uče pred ispit

Ne vjeruje da odgovorni u elektroenergetskom sektoru nemaju razumijevanje za kompanije kojima je potrebna struja iz čistih izvora.

“Mi u Bosni i Hercegovini kasnimo s rješavanjem svih problema, ponašamo se kao kampanjci koji uče dan pred ispit i nadaju se da će na ispitu izvući pitanje na koje znaju odgovor”, kaže Aganović.

U profesionalnoj elektroenergetskoj zajednici u BiH postoje eksperti koji vjeruju da je „kasno za bilo kakvo popravljanje situacije i da proizvodnja električne energije iz sunca postaje balon koji će se uskoro rasprsnuti. Ističu i kako javna poduzeća i državne institucije ne rade svoj posao potrebnom brzinom, ali i ne razumiju u koliko lošem stanju su javna elektrodistributivna poduzeća.

“Onog trenutka kada muškarci u kavanama više razgovaraju o proizvodnji solarne energije nego o nogometu nešto nije dobro”, kaže jedan od eksperata.

 Zabili glavu u pijesak

Jerlagić cijeni da su svi u elektroenergetskom sektoru bili neodgovorni prema svojim obavezama.

“Svi su zadnjih 10 godina zabili glavu u pijesak kao nojevi i kasne s gradnjom novih dalekovoda, mislili su da ovaj momentum neće doći nikada. Pogotovo je problematično prema zapadnoj BiH, tamo oko Grahova, Kupresa, Livna, Duvna… to se moralo strateški planirati, graditi veze prema Hrvatskoj, posebno na kilovoltnoj mreži. Distributeri tvrde da nisu mogli raditi, ali su mogli angažirati treće osobe da to rade. Ljudi čekaju po godinu dana priključak ne mrežu za potrebe vlastite hale jer je neko rušio natječaje i slično. Nejasno je zašto neko nije izvukao EP BiH iz natječajnih nabavki”, kaže Jerlagić.

I naglašava da je velika količina struje iz sunca na čekanju da bude primljena u mrežu.

Bičakčić vjeruje da ima vremena da se stvari poprave, prije svega gradnjom novih dalekovoda što treba da uradi Elektroprijenos BiH.

“U BiH se ubrzano grade velike privatne elektrane, dvije od 220 kilovolti i uskoro jedan od 400 kilovolti što je ranije bilo nezamislivo, a ovih od 100 i 200 kilovolti je već izgrađeno mnogo, a veliki broj je u fazi gradnje. Elektroprijenos BiH se ponaša korektno, izrađuju elaborate i grade. Ali, u Hercegovini recimo, više nema mjesta za pristup mreži i trebali bi početi graditi nove dalekovode i realizirati planove izgradnje koje imaju. Ali, oni to ne rade. Investicijski ciklus lako mogu pokrenuti dva entitetska premijera vrlo brzo. Istovremeno, elektroprivrede moraju izdavati elektroenergetske suglasnosti, moraju graditi razvojne kapacitete da se objekti mogu priključiti, posebno u seoskim područjima”, kaže Bićakčić.

On dodaje da elektroprivrede nemaju pravo da obustavljaju izdavanja PES-ova nego ih moraju obrađivati i završavati u roku od 300 dana.

“Postoje sigurno lokacije gdje nema mjesta za priključak, ali to treba objasniti investitoru ili pružiti dalekovod. Oni su sada trošak gradnje dalekovoda prebacili na investitore, ali i to ide teško”,  kaže Bićakčić

Ispunjavanje obaveza

Cijeni da je dobar trenutak da BiH iskoristi zamah privatnih investitora i približi se ispunjavanju zahtjeva EEZ za više struje iz obnovljivih ili čistih izvora, ali i omogući izvoznicima iz BiH da proizvode koristeći čistu struju.

Vjeruje da je ovo dobar trenutak za povlačenje sredstava iz fondova EEZ i trebali bi iskoristiti ovu šanse „jer se one neće ponavljati u nedogled“.

I Aganović vjeruje da bi BiH mogla povući sredstva iz fondova EEZ, ali da malo tko u BiH pokazuje da zna što nam treba i što možemo uraditi u kojem razdoblju.

“Ako je olakšavajuća okolnost – i druge zemlje imaju iste probleme, posebno sa zahtjevima prosumera koji će se sada pojaviti i kod nas i koji su jako potrebni i za očuvanje sustava i za zaštite socijalnih kategorija stanovništva”, zaključuje.