Kako će izgledati preuzimanje Grenlanda
Američki predsjednik Donald Trump više je puta govorio o svojoj namjeri za SAD-om da zauzme danski autonomni otok Grenland, odnosno da ga stavi pod kontrolu SAD-a. “Grenland nam treba zbog nacionalne i međunarodne sigurnost”, ponovio je tako i ranije ovoga tjedna novinarima u Ovalnom uredu.
Neki su stručnjaci skeptični da bi se to moglo dogoditi, a političari na Grenlandu i u Danskoj odlučno su odbacili tu ideju, no čini se da američka administracija nije pokolebana.
Amerika će “ići onoliko daleko koliko mora” da preuzme kontrolu nad Grenlandom, rekao je Trump novinarima uoči posjeta američkog izaslanstva predvođenog potpredsjednikom JD Vanceom i njegovom suprugom Grenlandu, odnosno tamošnjoj američkog vojnoj bazi, putovanja koje je danska premijerka Mette Frederiksen opisala kao “neprihvatljiv pritisak” na Grenland i Dansku.
Iako se ranije čak pričalo o vojnoj invaziji, postoje i drugi načini na koje bi SAD mogle steći kontrolu nad tim arktičkim teritorijem, poput slobodnog udruživanja, što je mogućnost održavanja samouprave uz dragovoljno i uzajamno partnerstvom sa suverenom državom.
Svaki takav potez imao bi dalekosežne posljedice – na upravljanje Grenlandom i dinamiku obrane SAD-a, ali i na promjenu geopolitike. SAD i Grenland su dio NATO-a, a Arktik ima sve veću važnost u globalnoj sigurnosti zbog plovnih puteva koji se otvaraju topljenjem leda uslijed globalnog zatopljenja.
Povijest američkih odnosa s Grenlandom
SAD su vojno prisutne na Grenlandu od Drugog svjetskog rata, kada je otok još bio danska kolonija, a Dansku je okupirala nacistička Njemačka, navodi u svojoj analizi izgleda da SAD preuzme kontrolu na Grenlandom Newsweek. Godine 1941. Washington je sklopio dogovor s prognanim danskim dužnosnicima o uspostavi vojnih baza na Grenlandu, kako bi se borili protiv njemačkog utjecaja. Washington je izgradio danas svemirsku bazu Pituffik, u to vrijeme nazvanu Thule Air Base, koja je postala ključna strateška lokacija tijekom Hladnog rata za praćenje sovjetskih lansiranja projektila.
Trump nije prvi američki predsjednik koji je iznio ideju o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, a primjeri sežu čak do 1867. godine, kada je administracija Andrewa Johnsona razmatrala mogućnost kupnje otoka nakon sporazuma o Aljasci, kojim je Amerika kupila Aljasku od Rusije za 7,2 milijuna dolara.
Najozbiljnija ponuda za uključivanje Grenlanda u SAD napravljena je 1946. godine, kada je predsjednik Harry S. Truman dao ponudu nakon Drugog svjetskog rata da kupi otok od Danske za 100 milijuna dolara u zlatu, što je odbijeno.
Trump je prvi put spomenuo svoju želju za preuzimanjem Grenlanda tijekom svog prvog mandata, 2019., što je Danska odbila, te je ovaj zahtjev stavila u glavni fokus svoje trenutačne administracije.
“Prethodne ponude iz SAD-a bile su ranije u međunarodnom pravu gdje su ti ‘dogovori‘ sklapani između kolonijalnih država, bez obzira na namjere dotičnih ljudi”, kaže Rachael Lorna Johnstone, profesorica prava na islandskom Sveučilištu Akureyri, koja se specijalizirala za polarni zakon i politiku. “Grenlanđane nikada nisu pitali za mišljenje – možda do sada”, rekla je ona za Newsweek.
Koliko je vjerojatno američko preuzimanje Grenlanda?
Pravni znanstvenik William C. Banks, koji se specijalizirao za pravo nacionalne sigurnosti na Sveučilištu Syracuse u New Yorku, opisao je ideju o tome da Grenland postane američka država “gotovo sigurno Trumpovim pustim snom”. “Grenland bi morao zatražiti državnost, što je samo po sebi smiješno daleka perspektiva”, kaže on. “Sukobi s Danskom i EU bili bi golemi, a ako bi SAD pokušale silom zauzeti Grenland, vodile bi nezakonit rat”.
