KAKO DO EUROPSKE UNIJE: Morat ćemo usvojiti oko 80 novih zakona, a naši susjedi pregovaraju već desetljećima
Sada već izvjesno pozitivna odluka o početku pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u EU otvara dugotrajan proces usklađivanja zakonodavstva i prioritetnih reformi koje su nam dobro poznate.
Analitičari ukazuju da Bosna i Hercegovina mora ubrzati tempo reformi, ali su isto tako skeptični prema takvoj mogućnosti.
Odluka Europske unije o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom je pred vratima. Izvjesno bez datuma otvaranja pregovora i termina međuvladine konferencije, javlja BHRT.
Trebamo “80-ak zakona”
Ono što predstoji je proces koji se trenutno odvija u Ukrajini koja je pregovore dobila u prosincu. Procjena usklađenosti zakonodavstva s europskim i sastavljanje pregovaračkog okvira.
“Čim to izađe službeno, to će oni objaviti i poslije toga ovisno od toga i političke situacije bi počeli pregovori”, rekao je Draško Aćimović, bivši diplomat.
Jedno je sigurno. Političari na vlasti ponovo će se baviti dobro poznatim prioritetima iz mišljenja Europske komisije koje četiri godine ne uspijevaju realizirati. A bit će potrebno i mnogo više od toga.
“Da bi dobila zamah priča o europskim integracijama, mi bi trebali minimalno 80-ak zakona, različitih javnih politika, strategija na godišnjoj razini usvajati da bi zaista doživjeli jednu akceleraciju i da bih sa stručnog analitičkog aspekta bio optimist i rekao da sad zaista imamo perspektivu sljedećih deset godina, tvrdi Goran Žeravčić”, analitičar za pitanja EU.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da frustracije obje strane iz dosadašnjeg iskustva na europskom putu BiH ne ostavljaju prostora za veliki optimizam. Iskustva zemalja u regiji govore da je riječ o dugotrajnom procesu.
Dugotrajan proces
“Mi smo vidjeli da ti procesi traju desetljećima i preko desetljeća. Spomenut ću u tom kontekstu Crnu Goru i Srbiju. Spomenut ću i neke zemlje koje su dobile datum pregovora, a da u razdoblju četiri – pet godina nisu otvorile nijedno poglavlje”, ističe Topić.
Dobro je da Bosna i Hercegovina dobije pregovore prije izbora za Europski parlament ove godine, kaže Topić. Draško Aćimović napominje da takva odluka Brisela bez realnog ispunjenja uvjeta ujedno poziva na oprez.
“To je krizna politika… Vidljivo je to da ih brine situacija koja u Ukrajini se širi, tako da je to još jedan od razloga da se usuglasi politika Bosne i Hercegovine s politikom Europske unije što više”, dodaje Aćimović.
Iako svjesni povezanosti odluke EU o otvaranju pregovora za našu zemlju sa sigurnosnim rizicima na kontinentu, kaže ovaj bivši diplomat, jasno je da je ona ojačala Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu.
