Kako Elektroprivreda HZHB namješta tendere nogometnim klubovima bez sankcija

Elektroprivreda HZHB, potpisom ugovora s NK Široki Brijeg o reklamiranju, nastavila s praksom nezakonitog nagrađivanja isključivo onih nogometnih klubova koji se identificiraju kao hrvatski, piše Žurnal. 

Agencija za javne nabavke BiH, koja bi trebala nadgledati adekvatnu primjenu zakona, nije u mogućnosti proaktivno spriječiti ove prakse zbog spornog Pravilnika o praćenju postupaka javnih nabavki.

Bivši direktor Agencije Đenan Salčin tvrdi da je politika spriječila izmjene pravilnika, ostavljajući prostor za korupciju i zloupotrebe.

Na tenderima Elektroprivrede HZHB, posebno onim koji se tiču reklamiranja, nema nikakvih iznenađenja. Novac uvijek dođe na račun onih kojima su ti tenderi unaprijed namjenjeni.

Posljednji tender kompletiran je 22. jula kada je ugovor za reklamiranje putem sportskog kluba s područja grada Širokog Brijega dodijeljen Nogometnom klubu Široki Brijeg. Očekivano, ovaj klub bio je jedini ponuđač na tenderu, a vrijednost zaključenog ugovora iznosi tačno 199.999,92 KM bez PDV-a, što znači da je Elektroprivreda HZHB uštedjela čitavih osam feninga.

Žurnal je ranije najavio da će ishod biti upravo ovakav, jer su uvjeti iz tenderske dokumentacije bili prilagođeni isključivo za NK Široki Brijeg.

U nazivu tendera konkurencija je teritorijalno ograničena samo na Široki Brijeg, a specifični zahtjevi kao što su sportski teren s 4.000 sjedećih mjesta, semafor s plutajućom trakom i licenca za domaće i međunarodne utakmice, jasno su ukazivali na ciljani sportski klub – Nogometni klub Široki Brijeg.

Nešto ranije ove godine, sličan tender je Elektroprivreda HZHB provela za Hrvatski športski klub Posušje, gdje je također bila stigla samo jedna ponuda, uz minimalnu uštedu od osam feninga.

Ovo, u suštini, predstavlja nastavak nezakonite prakse Elektroprivrede HZHB, kojom suvereno vladaju kadrovi HDZ-a BiH, a koja na ovaj način godinama favorizuje i nagrađuje iznosima do 200.000 KM Zrinjski, Široki Brijeg i Posušje, dakle samo one nogometne klubove koji se identificiraju kao hrvatski, bilo kroz naziv, bilo kroz vizuelna obilježja kluba. U svemu tome, pisali smo, sigurno nije odmogla ni činjenica da, direktno ili indirektno, spomenutim nogometnim klubovima također upravljaju kadrovi HDZ-a BiH.

Nema sankcija za kršenje zakona

Da je riječ o kršenju zakona više puta su ustvrdili i federalni revizori u svojim izvještajima. Čak su ranije ustanovili da neki od tih klubova, poput Zrinjskog, istovremeno Elektroprivredi HZHB duguju stotine hiljada maraka za električnu energiju. Međutim, sankcija za odgovorne iz Elektroprivrede HZHB za kršenje zakona nije bilo.

Stoga smo Agenciju za javne nabavke BiH, instituciju nadležnu za adekvatnu primjenu Zakona o javnim nabavkama, pitali da li smatraju da Elektroprivreda HZHB krši zakon, da li su i šta uradili da se ova praksa prekine, te kako gledaju na nerijetko namještene tendere za nabavku usluga reklamiranja u Bosni i Hercegovini.

U odgovoru kojeg potpisuje direktorica mostarske podružnice Sanja Ćubela, iz Agencije su još jednom potvrdili da tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ponuđačima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju, te da Zakon o javnim nabavkama ni u jednom svom dijelu ne toleriše favorizovanje određenih ponuđača, na bilo koji način.

„Bilo kakvo favorizovanje ili stavljanje u prednost određenih ponuđača nije u duhu Zakona o javnim nabavkama te ugovorni organi takvim ponašanjem dovode u situaciju da se protiv institucija i odgovornih lica pokreću krivične prijave i podnose zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka. (…) Ukoliko je Elektroprivreda HZHB u tenderskoj dokumentaciji favorizovala bilo kojeg ponuđača, na način koji pominjete u svom dopisu, jasno je da je došlo do kršenja odredbi ovog zakona. Agencija će se obratiti pomenutom organu sukladno Pravilniku o praćenju postupaka javnih nabavki u vezi s vašim navodima“, najavili su za Žurnal iz Agencije.

A da Elektroprivreda HZHB zloupotrebljava Zakon o javnim nabavkama ističu i oni koji se bave praćenjem ove oblasti. Slobodan Golubović, urednik portala PratimoTendere, za Žurnal je ranije ocijenio kako ugovorni organi koriste fleksibilnost Zakona o javnim nabavkama kako bi se kroz zloupotrebu nabavki usluga reklamiranja finansirali sportski klubovi.

“Čak i ako zanemarimo to da je riječ o nesvrsishodnim i nepotrebnim nabavkama za javna preduzeća iz energetskog sektora, u konkretnim primjerima je vidljivo da se kroz uslove kvalifikacije i tehničke specifikacije hirurški precizno ograničava konkurencija“, istakao je Golubović.

Sporni pravilnik

Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje zbog čega Agencija za javne nabavke BiH sama ne zauzme proaktivnu ulogu i ne spriječi ovakve zloupotrebe. Odgovor je jednostavan – Pravilnik o praćenju postupaka javnih nabavki.

Naime, prema tom pravilniku Agencija za javne nabavke, u sklopu monitoringa javnih nabavki, ne može analizirati tenderske dokumentacije, odnosno izvori praćenja ne mogu biti tenderske dokumentacije koje sačinjavaju ugovorni organi, a na koje zainteresirani ponuđači imaju pravo žalbe.

Drugim riječima, Agencija za javne nabavke ne može imati proaktivnu ulogu u sprečavanju ovih vidova kršenja zakona. To kroz žalbe mogu uraditi drugi ponuđači, a odgovornost se može tražiti i kroz prijave Agenciji ili tužilaštvima, čemu svakako rijetko svjedočimo.

Brojne analize pokazuju kako su javne nabavke najveći generator korupcije u BiH. Tu se prvenstveno misli upravo na tenderske dokumentacije koje su sastavni i najvažniji dio javnih nabavki. Odgovor na pitanje zbog čega se do sada nije izmijenio sporni pravilnik, koji bi omogućio Agenciji za javne nabavke BiH da preuzme proaktivnu ulogu u sprečavanju zloupotreba i korupcije u javnim nabavkama, može se kriti u odgovoru bivšeg direktora Agencije za javne nabavke Đenana Salčina.

„Kada sam bio direktor krenuli smo u izmjenu ovog famoznog pravilnika i tog člana 3. gdje se kaže da tenderska dokumentacija ne može biti izvor monitoringa. Jedino ispravno je da upravo tenderska dokumentacija bude izvor monitoringa, jer se sva kršenja i dešavaju u tenderskim dokumentacijama. Svakako da bi u tom slučaju trebalo dodatno kapacitirati Agenciju za javne nabavke, jer je to obiman posao ili iznaći sredstva za neki vid nabavke softvera koji bi to radio, kako bi se efikasnije radilo. Pravilnik nije nikada dobio zeleno svjetlo Vijeća ministara BiH, jer ni njima nije u interesu da se poboljša monitoring“, kaže Salčin za Žurnal.

Jasno, ovaj problem ne može se riješiti s tek nekoliko rečenica, kao što je to nedavno bio slučaj s profesionalnim žaliteljima.

Rješavanjem ovog problema riješio bi se sigurno jedan od najvećih problema u vezi s javnim nabavkama u našoj državi. Ipak, o tome malo govore i iz Agencije za javne nabavke, ali i političari koji su nedavno izglasali izmjene zakona kojima su se u velikoj mjeri „vezale ruke“ profesionalnim žaliteljima.

Sudeći prema političkoj i medijskoj kampanji koja je prethodila glasanju, činilo se kako su upravo profesionalni žalitelji najveći problem u sistemu javnih nabavki, čime su suštinski problemi koji generišu korupciju ostali u sjeni.

A možda je upravo to i bio cilj.