Kako je prirodni biser postao sramota institucija u BiH
Nekada stočarski kraj i oaza mira, Prokoško jezero danas je simbol nelegalne gradnje i institucionalne neodgovornosti. Više od dvadeset godina od proglašenja spomenikom prirode, ovo područje pretvoreno je u naselje s više od 220 bespravnih objekata – većim brojem krovova nego što je površina samog jezera.
Zakon iz 2005. godine zabranjuje svaku gradnju, lov, ribolov i narušavanje ambijentalnih vrijednosti, no zabrane su ostale mrtvo slovo na papiru. Ministarstva, općina Fojnica, kantonalne inspekcije i upravitelji nadležnog područja godinama prebacuju odgovornost jedni na druge.
Dok institucije šute, voda s izvora koji hrane Prokoško jezero završava u privatnim apartmanima, a otpadne vode u samom jezeru. Ekolozi upozoravaju da se time narušava cijeli ekosustav i ugrožava budućnost jednog od najljepših prirodnih fenomena Bosne i Hercegovine.
Zavod za urbanizam i zaštitu nasljeđa SBK smatra da je rušenje bespravnih objekata jedino zakonsko rješenje, no ono zasad ostaje tek prijedlog na papiru. U međuvremenu, bajka o Prokoškom jezeru pretvara se u priču o ljudskoj pohlepi i potpunom izostanku odgovornosti.
