Kako smanjiti disanje plodova voća i zašto je to važno kod skladištenja

Kada je disanje intenzivnije, dolazi do brze razgradnje hranjivih tvari u plodu te njegova hlapljenja. Uz to se povećava lučenje etilena.

Plod je živi organizam u kojem se nakon berbe zbivaju složene biokemijske promjene, praćene disanjem. Ako želimo da one ne budu brze, tada moramo utjecati na smanjenje intenziteta disanja. – piše Agroklub.com

Kada je ono veće, dolazi do brze razgradnje hranjivih tvari u plodu i do povećanja transpiracije – hlapljenja iz plodova. Uz to se povećava i lučenje etilena, koji ubrzava procese starenja ploda.

Zbog toga odmah nakon berbe voće valja spremiti u skladište, upozorava  prof.dr.sc. Ivo Miljković u knjizi Opće voćarstvo.

Unutarnji i vanjski čimbenici

Na disanje ploda utječe velik broj činitelja unutarnje i vanjske prirode. Od faktora unutarnje, najveće značenje ima sorta. Veći koeficijent, odnosno intenzitet disanja imaju plodovi ljetnih sorti, a manji zimskih dok su plodovi jesenskih osrednjeg intenziteta disanja. Osim toga, intenzivnije dišu veliki i mali plodovi od onih srednje veličine zbog čega se i lošije čuvaju.

Na ovu pojavu jako utječe i stupanj zrelosti plodova pri čemu zreliji imaju veći koeficijent.

Kada je riječ o vanjskim faktorima, važno je kako postupate s voćem tijekom berbe, prije stavljanja u spremište, a posebice uvjeti skladištenja. Naročito je važno da se nakon berbe plodovi što prije uskladište i to prema pravilu “danas ubrano – danas uskladišteno”, poručuje Miljković.

Temperatura i vlažnost zraka

Manje disanje plodova, a time i duže čuvanje, postiže se uz temperature od 0°C do 5°C.

Jako je važna i relativna vlažnost zraka. Uz veću, od 85% do 90%, smanjuje se transpiracija i produžava čuvanje.

Nadalje, valja istaknuti da sastav atmosfere u skladištu utječe na intenzitet disanja. Što je više kisika, a manje ugljičnog dioksida, to je disanje veće i obratno. No, treba paziti na omjer između koncentracije ta dva elementa, kako ne bi došlo do ugušenja ploda i drugih fizioloških bolesti.

Ubrzanje disanja nastaje ako se u skladištu nakupljaju plinovi, tj. produkti disanja, a posebice etilen. Stoga se mora osigurati njihov odvod.

Čuvanje manje količine voća

Dakle, voće se može čuvati u običnim skladištima, hladnjačama s normalnom atmosferom te onima koje imaju komore u kojima je sastav zraka izmijenjen, odnosno atmosfera kontrolirana.

Manje količine možemo držati u bilo kakvim, pa i malim prostorijama, gdje se može održavati temperatura veća od 0°C, a manja od 8°C i povećana relativna vlaga zraka (od 85% do 90%). Za to se najčešće koriste podrumi ili tavani. Bolja su podzemna spremišta jer se u njima lakše održava željena temperatura i vlaga.

Tavan može biti prikladan tijekom jeseni jer se lakše rashlađuje i prozračuje te održava relativna vlažnost zraka. Međutim, zimi može doći do prekomjernog rashlađivanja pa se plodovi smežuraju i gube kakvoću. Prema tome, nisu prikladni za duže čuvanje.

Koje sorte jabuke se mogu duže čuvati i zašto ih držati što dalje od luka?

Postoje problemi i kod podruma jer se na početku skladištenja ne mogu lagano postići niže temperature. Stoga prozore treba otvoriti uvečer kako bi tijekom noći ulazio hladan zrak, a onda se ujutro zatvore. Povremeno ih treba prozračivati kako bi se odstranio višak plinova nastalih disanjem voća.

Hladnjače za veće količine

Veće količine se najbolje čuvaju u hladnjačama u kojima se može lako uspostaviti i kontrolirati potrebna temperatura i relativna vlažnost zraka.

Najučinkovitije su hladnjače s plinskim komorama u kojima se reguliraju temperature, relativna vlaga zraka i koncentracija plinova s posebnom pozornošću prema količini i omjeru između kisika i ugljik dioksida.

/Izvor: Agroclub.com/