Kako su državne šume kod Mostara ilegalno pretvorene u građevinsko zemljište

Federalni šumarski inspektorat utvrdio je niz ozbiljnih nezakonitosti u postupku dodjele koncesija i izgradnje solarnih elektrana na državnom šumskom zemljištu na području Grada Mostara, otkriva dokumentacija koju posjeduje Hercegovina.info.

Inspekcijski nadzor proveden tijekom veljače 2025. godine jasno pokazuje da su na tri lokaliteta kod Mostara (dvije lokacije na području katastarske općine Slipčići te jedna na području katastarske općine Raštani) obavljeni ilegalni radovi krčenja državnih šuma, nakon čega su bez potrebnih dozvola na tim lokacijama postavljene solarne elektrane.

Nitko nije dozvolio prenamjenu zemljišta

Radi se o ukupno 102,5 hektara zemljišta koje je, kako navodi inspekcija, u državnom vlasništvu, s upisanim pravom posjeda u korist JP „Šume Herceg-Bosne“ d.o.o. Mostar. No, zemljište nije bilo zakonski prenamijenjeno u građevinsko, niti su za to izdana odobrenja nadležnih ministarstava.

Inače, površina od 102,5 hektara otprilike je jednaka veličini 143 nogometna igrališta (jedno standardno nogometno igralište ima otprilike 0,714 hektara).

“Nijedno od gospodarskih društava koje koriste koncesije nije pribavilo rješenje kojim se dozvoljava promjena namjene šumskog zemljišta. Gradnja solarnih elektrana vrši se ilegalno, a mi nemamo informacije o bilo kakvim sankcijama ili raskidu koncesija”, stoji u nalazu federalnog šumarskog inspektora.

Sudski postupak protiv koncesionara

Inspektorat jasno naglašava da će dokumentaciju i nalaze proslijediti Pravobraniteljstvu Bosne i Hercegovine, koje ima ekskluzivnu nadležnost pokrenuti sudski postupak protiv koncesionara zbog ilegalne gradnje i uzurpacije državnog zemljišta.

“Ovakvo postupanje predstavlja ozbiljno kršenje pravnih i ugovornih obveza. Država BiH ima osnovu tražiti naknadu štete zbog nezakonite sječe šume i nelegalne gradnje”, zaključuje se u inspekcijskom nalazu.

Kako je Mario Kordić dijelio dozvole?

S druge strane, odgovornost Grada Mostara, koji je koncesionarima omogućio gradnju izdavanjem dozvola, također dolazi u pitanje, osobito jer nije osigurano prethodno pribavljanje potrebnih suglasnosti za promjenu namjene zemljišta. Time su dodatno produbljene moguće financijske posljedice za gradski proračun, a otvorena su pitanja zakonitosti rada gradskih službi.

Podsjećamo kako je Grad Mostar u kolovozu 2024. godine odbio novinarima portala Hercegovina.info omogućiti uvid u izdane dozvole.

Urbanističke i građevinske dozvole za navedene lokalitete izdavao je Grad Mostar putem svog nadležnog odjela za urbanizam i graditeljstvo. Upravo zbog izdavanja tih dozvola bez prethodne provjere potrebnih suglasnosti (posebno od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva), pravna odgovornost Grada Mostara dovedena je u pitanje, kako je jasno naznačeno u nalazu federalnog šumarskog inspektorata.

Prema važećim zakonima i propisima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije, preduvjet za izdavanje urbanističke dozvole na šumskom zemljištu je prethodno izvršena promjena namjene zemljišta iz šumskog u građevinsko. Urbanistička dozvola izdaje se tek nakon što nadležno tijelo (u ovom slučaju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) službeno odobri promjenu namjene zemljišta.

Izdavanje urbanističke dozvole prije izvršene promjene namjene zemljišta bilo bi pravno nepravilno i predstavlja kršenje propisa, što upravo i ističe inspektorski nalaz.

Odgovornost Vlade HNŽ

Ugovori o koncesiji između Ministarstva gospodarstva HNŽ i investitora, tj. koncesionara jasno propisuju obvezu koncesionara da u roku od 10 dana od potpisivanja ugovora zatraži od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dozvolu za promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko. Ova klauzula izričito stavlja odgovornost na koncesionara da samostalno, na vlastiti rizik, pribavi sve potrebne dozvole.

Time se Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) djelomično zaštitila od pravne odgovornosti jer je nedvojbeno prebacila obvezu pribavljanja potrebnih dozvola na koncesionara. Međutim, ova zaštita nije apsolutna, jer Vlada i dalje ima odgovornost da kontrolira poštivanje uvjeta iz ugovora.

Koncesionar je očito prekršio uvjete ugovora ukoliko nije pravovremeno pribavio dozvolu o promjeni namjene zemljišta.

Kao posljedica toga, koncesionar snosi rizik raskida koncesijskog ugovora te moguće obveze naknade štete državi zbog nelegalnog korištenja zemljišta.

Iako je odgovornost za pribavljanje dozvola prebačena na koncesionara, Vlada je imala obvezu provjeriti izvršava li koncesionar svoje obveze prije dopuštanja fizičke realizacije projekta na terenu.

Propust u nadzoru i kontroli ispunjavanja ugovornih obveza mogao bi rezultirati djelomičnom pravnom odgovornošću Vlade koja je trebala aktivnije pratiti izvršenje ugovornih obveza, posebice zbog velikog značaja projekta i vrijednosti državnog zemljišta.

Što sad?

S obzirom na utvrđene nezakonitosti, koncesije dodijeljene bez prethodne promjene namjene zemljišta u Mostaru sada su pred ozbiljnim rizikom od poništenja ili raskida. Prema nalazima inspekcije, Pravobraniteljstvo BiH najvjerojatnije će pokrenuti postupke osporavanja tih ugovora te tražiti naknadu štete od koncesionara zbog ilegalnog krčenja šuma i zauzimanja državnog zemljišta.

Koncesionari bi, međutim, mogli uzvratiti pravnim postupcima protiv institucija koje su im izdale dozvole, pozivajući se na načelo opravdanog povjerenja jer je vrlo bitno naglasiti kako u HNŽ niti jedna koncesija za obnovljive izvore energije nije dodjeljena javnim natječajem, nego su sve izdane na inicijativu investitora, što je nezabilježeno u svijetu energetike.

Građevinska inspekcija mogla bi ubrzo narediti obustavu svih radova i uklanjanje nezakonito izgrađenih objekata, a izgledni su i postupci utvrđivanja odgovornosti pojedinih službenika Grada Mostara ili Vlade HNŽ zbog nepropisnog izdavanja dozvola.

S obzirom na odluku Ustavnog suda BiH koja je poništila odluku o promjeni namjene zemljišta, pravni stručnjaci smatraju da ove koncesije nemaju valjani pravni temelj za nastavak, zbog čega će njihov konačni ishod vjerojatno biti poništenje, uz niz sudskih postupaka.

Daljnji koraci trebali bi biti hitne intervencije građevinske inspekcije, te postupanja Pravobraniteljstva BiH radi zaštite državne imovine. Ovakav nemar ili namjerno postupanje lokalnih i županijskih vlasti da se pogoduje određenim investitorima mogao bi rezultirati značajnom financijskom štetom za državu i grad Mostar, na što je portal Hercegovina.info već upozoravao, a odgovorni za nastalu štetu bi trebali biti sankcionirani.