Kako su izgledale Olimpijske igre prije 100 godina
Olimpijske igre u Parizu 1924. označile su početak opće prihvaćenosti ove sportske manifestacije. Broj nacionalnih olimpijskih odbora koji sudjeluju skočio je s 29 na 44, a znatno se povećao i interes javnosti i medija.
Ovogodišnje Olimpijske igre bit će treće održane u glavnom gradu Francuske. Pariz im je prvi put bio domaćin 1900. godine, a drugi put 1924., kada su ovdje održane u znak poštovanja prema Pierreu de Coubertinu, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog odbora, koji je tada odlazio u mirovinu. – piše Punkufer.hr
Olimpijske igre u Parizu 1924. otvorio je francuski predsjednik Gaston Doumergue, a održavale su se od 4. svibnja do 27. srpnja, pa je datum otvaranja ovogodišnjih Igara određen kako bi, po svemu sudeći spektakularne Olimpijske igre u Parizu 2024. godine, počele točno jedno stoljeće kasnije.
Olimpijske igre u Parizu 1924. otvorio je francuski predsjednik Gaston Doumergue.(Foto: Profimedia)
1924. vs. 2024.
Olimpijske igre u Parizu 1924. označile su početak opće prihvaćenosti ove sportske manifestacije. Broj nacionalnih olimpijskih odbora koji sudjeluju skočio je s 29 na 44, a znatno se povećao i interes javnosti i medija. Te se godine natjecalo 3089 sportaša u 17 sportova. Za usporedbu, ove se godine 10500 sportaša iz 206 država natječe u 32 sporta.
Zbog velikoga interesa, ove je igre pratilo više od 1000 novinara i bile su prve u povijesti – s radijskim prijenosom.(Foto: Profimedia)
Ali natjecatelji 1924. nisu sudjelovali samo u sportskim disciplinama. Postojao je “Petoboj muza”, “sport” čije su kategorije bile književnost, glazba, slikarstvo, skulptura i urbanizam. Na OI u Parizu 1924. glazbene je prijave ocjenjivao veliki skladatelj Igor Stravinski, a medalje u toj kategoriji na kraju – nisu dodijeljene.
Za povijest
Od sportskih rezultata do danas se pamti uspjeh finskog trkača Villea Ritole koji je postavio svjetski rekord na deset tisuća metara i postao jedini atletičar koji je osvojio šest medalja na jednim olimpijskim igrama. Njegov sunarodnjak i također trkač, Paavo Nurmi osvojio je pet zlatnih medalja, a dvije od njih u utrkama koje je otrčao u razmaku od samo 55 minuta. Najveći broj medalja otišao je u SAD, a od njihovih se sportaša najviše istaknuo plivač Johnny Weissmuller, koji je osvojio tri zlata.
Od sportskih rezultata do danas se pamti uspjeh finskog trkača Villea Ritole koji je postavio svjetski rekord na deset tisuća metara.(Foto: Profimedia)
Olimpijske igre u Parizu 1924. ostale su ovjekovječene i u Oscarom nagrađenom filmu iz 1981. “Vatrene kočije” koji priča o prijateljstvu dvojice trkača, Harolda Abrahamsa i Erica Liddella, koji su također osvojili zlatne medalje, u sprintu na 100 i u utrci na 400 metara.
Ali Igre 1924. pamtit će se i po nekim drugim stvarima. Ljubitelji bijelog sporta na Igrama u Parizu mogli su u njemu uživati zadnji put do 1988. godine, kada se tenis vratio na Olimpijske igre u Seulu. Na pariškim igrama prije sto godina sportaši su prvi put bili smješteni u olimpijskom selu, a na tim je igrama uvedena ceremonija zatvaranja Igara koju i dalje gledamo svake četiri godine. Zbog velikoga interesa, ove je igre pratilo više od 1000 novinara i bile su prve u povijesti – s radijskim prijenosom.
