Kako temperaturne oscilacije utječu na voćke i što ako dođe do oštećenja
Toplinski suficit u ovom razdoblju mirovanja ometa razlaganje inhibitora rasta i produžava trajanje fiziološkog mirovanja.
Jesu li i na koji način ovako visoke temperature i nagli prelazak u minus utjecale na voćke?
Prije svega, svakako nisu pogodovale voćkama s kraćim razdobljem biološkog (fiziološkog) mirovanja. Broj dana za fiziološko mirovanje kod pojedinih vrsta voćaka je sljedeći: višnja 45 do 60, trešnja 30 do 45, šljiva 30 do 60, breskva 45 do 60, jabuka 45 do 60, kruška 45 dana.
Značajno je istaknuti da temperature iznad 5 oC u biološkom mirovanju utječu na njegovo produženje. Pri temperaturama višim od 10 oC dolazi do poremećaja u formiranju generativnih (cvjetnih) pupova. Toplinski suficit u ovom razdoblju mirovanja ometa razlaganje inhibitora rasta i produžava trajanje fiziološkog mirovanja. Ne tako rijetko, voćke nisu dovoljno izložene niskim temperaturama što rezultira nepravilnim odvijanjem biokemijskih procesa u tkivima voćaka, što utječe na tijekove razvoja stanica, tkiva i organa u narednoj vegetaciji (opadanje cvjetova, njihovo neoplođavanje, opadanje plodova).
Pucanje kore i grana
Pri prijelazu iz biološkog mirovanja u vegetaciju, događa se prvo proces “raskaljivanja” (povećanje vode u stanicama organa voćaka, počinje kretanje sokova…), što je bio slučaj u prvoj polovici siječnja. Zbog toga, u godinama kada su prisutne više temperature u prvoj polovici siječnja, odnosno kada su izražene veće temperaturne oscilacije, dolazi do oštećenja na dijelovima stabla, koja su izložena jačem zagrijavanju, na način da puca kora na deblu i skeletnim granama voćaka.
Ova pojava je česta na južnim stranama, gdje uslijed intezivnijeg zagrijavanja i velikih oscilacija u dnevnim i noćnim temperaturama dolazi do pucanja kore na deblu i stvaranja ožegotina i izmrzlina ukoliko su noći hladne, a dani topli.
U cilju što bržeg i lakšeg zarastanja ovih izmrzlina treba što prije odstraniti dio kore sve do zdravog tkiva, pa onda ranu premazati voćarskim voskom.
Obavezno krečenje
Da podsjetim, radi sprječavanja pojave smrzotina, na voćnim stablima treba obaviti krečenje debla i dijelova skeletnih grana i to najkasnije do sredine siječnja. Zaštita krečenjem se temelji na bazi bijele boje, koja odbija sunčeve zrake i otežava zagrijavanje debla, a time i kretanje sokova.
Voćke marelice, primjerice, u toplom razdoblju zime se brzo bude, kreće kruženje sokova i ako naglo uslijedi hladno razdoblje s negativnim temperaturama od – 5 do – 10 °C, u žilama floema i ksilema se stvaraju kristali koji razaraju provodna tkiva. Takva voćka živi od rezervi nekoliko mjeseci ili do lipnja, kada počinju i visoke temperature i kada voćke imaju potrebu za većom količinom vode, a njena oštećena provodna tkiva ne je mogu dovesti, pa nastaje krah voćke. Voćka malaksava i naglo se suši, odnosno, dolazi do apopleksije ili zelenog venuća marelice.
