Kako vlasti u Republike Srpske ponovo kontriraju Ustavu BiH: Na “mala vrata” vraćaju neustavni grb i himnu Srbije
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je da će se u ovu zakonodavnu instituciju vratiti himna “Bože pravde” i “grb Nemanjića”, a sve na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama, piše Klix.ba.
Na prijedlog predsjednika NSRS-a, poslanici bi trebalo da razmatraju Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, što je u vezi sa Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, koju je NSRS jučer usvojio.
Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama se često koristi da bi se podrivala država Bosne i Hercegovine, a posljednji primjer je nedavni slučaj s helikopterom MUP-a Srbije koji je trebao biti stacioniran u Trebinju tokom ljeta.
Međutim, vlasti u RS-u ne planiraju stati s helikopterom, jer je Stevandić već najavio naredne korake korištenja ovog sporazuma.
Tako je predsjednik NSRS rekao da planira u ovu instituciju vratiti himnu “Bože pravde” i grb dinastije Nemanjići. Još pri tome kaže da “to nikoga ne vrijeđa”, a imaju i taktiku za potencijalne pravne reprekusije.
“Nemoguće je da Ustavni sud BiH propituje ovu odluku, jer Republika Srpska nije ukinula i stavila nove simbole, već je na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama RS sa Srbijom dozvolili njihovu upotrebu”, rekao je Stevandić.
Ustavni ekspert i profesor Davor Trlin za Klix.ba kaže da se Ustavni sud Bosne i Hercegovine već bavio ovom tematikom.
“U pitanju navedenog grba i himne, podsjećam da je u odluci U-4/04 Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da su predložena zastava i himna Republike Srpske suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine”, kaže Trlin.
Dalje navodi kako je u slučaju grba napisano da “Ustavni sud ukazuje na činjenicu da se, kada su u pitanju simboli Republike Srpske, radi o zvaničnim simbolima jedne teritorijalne jedinice koja ima status “entiteta“, koji predstavljaju ustavnu kategoriju i, kao takvi, moraju predstavljati i sve građane Republike Srpske kojima i sam Ustav Republike Srpske priznaje jednaka prava.”
S druge strane, u slučaju himne, Trlin podsjeća da “Tekst današnje himne Republike Srpske je napisan u vrijeme kneza Milana Obrenovića, 1872. godine, a postala je zvanična nacionalna himna Kraljevine Srbije u vrijeme njegovog krunisanja, kada su prvobitne riječi “knjaz-Milana, Bože, spasi“ izmijenjene tako da glase “kralj Milana, Bože, spasi“. Ta himna se upotrebljavala sve do proglašenja Kraljevine Jugoslavije, što je, također, nesporna historijska činjenica. To nesporno ukazuje na to da himna Republike Srpske simbolizira samo srpski narod u Republici Srpskoj, što je kao nesporno prihvatila i Narodna skupština.”
Sve to, kaže Trlin, dalje dovodi Ustavni sud BiH da u odluci U-4/04 zaključi da “su čl. 2. i 3. Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni Republike Srpske diskriminirajućeg karaktera, u suprotnosti sa ustavnim principom o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, građana i ostalih.”
Ustavni ekspert dalje kaže da postoje brojne mogućnosti za pravno djelovanje, ako dođe do usvajanja zakona kojeg je spominjao Stevandić.
“Ukoliko dođe do usvajanja i stupanja na snagu Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Srpske, očekujem aktivitet Ustavnog suda BiH koji smjera na poništavanje ovih dopuna, iz istih razloga kao i u odluci U 4/04.
Također, i Visoki predstavnik može poništiti te dopune. Postoje pravne mogućnosti da, ako dopuna stupi na snagu, ona može u okviru Republike Srpske biti stavljena van pravne snage putem Ustavnog suda Republike Srpske (ovaj organ ima nadležnost da može po službenoj dužnosti pokrenuti postupak ocjene ustavnosti, a Vlada RS-a može privremeno do odluke US RS staviti van snage takvu dopunu) i putem Narodne skupštine Republike Srpske (doslovno odredi datum od kojeg dopuna ne važi i to se desi nakon objave odluke u službenom glasniku RS-a i proteka tog roka)”, mišljenja je Trlin.
Ipak, kako kaže, očekuje da će se odluka vratiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
“Iz dosadašnjeg iskustva, očekujem da će to ipak uraditi Ustavni sud BiH i OHR, a skeptičan sam da će to uraditi navedeni organi RS-a”, rekao je Trlin.
Što se tiče samog Sporazuma o paralelnim i specijalnim vezama između RS i Srbije, ustavni ekspert navodi da se on ne može iskoristiti u ovom kontekstu.
“Posebni paralelni odnosi moraju biti u skladu sa “suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine”. Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje su konačne i obavezujuće, su dio suvereniteta Bosne i Hercegovine, pa posebni paralelni odnosi i sve što se na osnovu njih zaključuje, mora biti usklađeno sa njima.
Entiteti mogu uspostaviti posebne paralelne odnose sa susjednim državama samo u oblastima iz svoje nadležnosti, gdje je kontrolor ustavnosti takvih sporazuma Ustav BiH. Takođe, podsjećam i da su u Preambuli Ustava BiH (koja prema odluci US BiH U 5/98 proizvodi normativne efekte, budući da prema formulaciji stava 2. člana 31. Bečke konvencije o ugovornom pravu, tekst koji se tumači uključuje preambulu i anekse) date funkcije Bosne i Hercegovine.
Jedna od njih je “poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti” (prva rečenica u Preambuli), te da u svjetlu odluke U 4/04 najavljene dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS, bi ostvarile suprotne efekte od navedenih”, kaže Davor Trlin za Klix.ba.
