Karbon pristojba će se plaćati od 2026. godine
Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obvezala na energetsku transformaciju u skladu s pravilima Energetske zajednice. Puno je zadataka, sve manje vremena do 2026. godine, kada će početi uvođenje prekogranične karbon pristojbe za potrošnju ugljikovog dioksida, a nema detaljnih procjena utjecaja na bh. gospodarstvo značajno uvjetovanu fosilnim gorivima.
Kako bi zadržala kupce na stranom tržištu, tvrtka iz Kladnja koja proizvodi drvni namještaj, a od preostale sirovine ekološke brikete i pelet, smanjuje upotrebu fosilnih goriva, ali i električne energije – zbog većih ušteda i manjeg zagađenja, prenosi Federalna.
“Radimo unaprjeđenje na grijanju, mijenjamo određene kalolifere i cjevovode tako da koristimo manje energije“, objašnjava Jasminka Hadžiabdić, izvršni direktor tvrtke ‘Ramex’.
Ciljevi poslovne strategije usmjereni su na povećanje energetske efikasnosti korištenjem energije iz obnovljivih izvora za više od 60 posto. Tomu treba doprinijeti i modernizacija pogona.
“Ako imate noviji stroj koja ima manje motore i veću produktivnost, on će samim tim raditi više jedinica i potrošiti kilovata, a upravo se taj karbondioksid veže za kilovat sat“, dodaje Hadžiabdić.
Korištenje obnovljivih izvora energije prioritetno je zbog očuvanja konkurentnosti, ali i zdravlja zaposlenih
“Uveli smo led sijalice i značajno smanjili potrošnju električne energije. Također, zamijenili viljuškare na dizel gorivo, u zatvorenim prostorijama koristimo električne viljuškare“, navodi šef proizvodnje Šefkija Ćavkunović.
Proizvodnja energije u potpunosti iz obnovljivih izvora za potrebe bh. gospodarstva trenutno nije realna, ali je dugoročno neminovna.
“Trenutno proizvodimo 80 posto električne energije iz fosilnih goriva, dvadesetak posto iz obnovljivih – nešto malo iz vjetra i ostalo je voda“, ističe Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije JP Elektroprivreda BiH.
“U prošloj godini prosječan udio ugljena u struji za Bosnu i Hercegovinu je 64 posto, toliko je struje bilo iz termoelektrana“, navodi Janez Kopač, konzultant i bivši direktor Sekretarijata Energetske zajednice.
Bosna i Hercegovina u EU izvozi više od 72 posto robe
Zato će plaćanje karbon pristojbe po cijeni od 100 eura za tonu ugljik-dioksida najviše pogoditi tvrtke kojima je to tržište primarno.
“U tom trenutku nećete biti baš tako konkurentni jer ste tu razliku u cijeni dodali na porez i oni mogu naći druga tržišta koja već više rade sa zelenim izvorima energije“, upozorava Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
“Imamo upite kupaca što smo napravili i da im priložimo certifikate o porijeklu energije kao i potvrdu o količini emisije CO2“, navodi Denis Bešić, rukovoditelj razvoja u tvrtki ‘GS tvornica mašina’ Travnik.
Drugi scenarij, prihvatljiviji, bilo bi plaćanje poreza u Bosni i Hercegovini, što bi omogućilo investiranje u obnovljive izvore energije.
“Ako to radimo na 3-5-7 bh. kompanija, ili 77, nije bitno, a svi ostali ćemo trpjeti neku financijsku štetu – onda to nije taj trenutak”, dodaje Vuković.
Na energetsku transformaciju obvezali smo se potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenom planu za Zapadni Balkan, a nemamo ni približne procjene utjecaja na gospodarstvo. Zato se izvoznici samostalno pripremaju za taj proces jer čekati nadležne da naprave potrebne korake može biti pogubno za njihov opstanak na tržištu koje ih, osim kvalitetom, uvjetuje i ekološkim standardima.
