Kasna jesen u voćnjaku, koje poslove treba obaviti
Početkom zimskog mirovanja potrebno je primijeniti organska i mineralna kompleksna NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija, a manjim udjelom dušika.
Tijekom jeseni nema odmora za voćare. Nakon završetka jedne proizvodne sezone, odmah valja početi s poslovima za narednu. Rukave u ovom periodu zavrću i oni koji tek žele započeti voćarsku proizvodnju, piše Agroklub.com
Iskusni proizvođači, koji proširuju ili obnavljaju svoj voćnjak znaju da je kraj vegetacijske sezone pravo vrijeme pripreme tla za podizanje nasada, a oni koji to čine trebaju pratiti upute stručnjaka.
“Prednost se daje jesenskoj sadnji, jer sadnica ima povoljne uvjete za dobro učvršćivanje u tlu. tj. ima dobar kontakt s tlom i prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta nego u proljeće”, piše Savjetodavna služba FBiH.
Sadnja se obavlja odmah nakon opadanja lišća i u nasadu je potrebno imati minimalno tri sorte koje jednako približno cvjetaju. Stabla posađena u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekaju vegetacijski period.
Za podizanje nasada najbolje su parcele s blagim nagibom. Prethodno je neophodno obaviti analizu tla radi dobivanja potrebnih informacija o njegovoj opskrbljenosti potrebnim hranivima kako bi se dobio uvid u stvarno stanje i na osnovu toga pravilno odredile potrebne količine hraniva.
Vrijeme rezidbe
Kasna jesen je vrijeme rezidbe voćnih stabala. Postupak je to koji omogućava formiranje i održavanje krune voćnih stabala, uspostavlja se odnos između vegetativnog rasta i rodnosti, svaka grana dobiva svoj prostor, osigurava se dobra osunčanost svih grana bez zasjenjivanja i dobra prozračnost krošnje.
Optimalni trenutak za orezivanje je poslije opadanja lista ili u proljeće prije bubrenja pupoljaka i kretanja vegetacije.
“Prednosti orezivanja tijekom kasne jeseni su brojne: stabla su manje izložena stresu, prilikom rezidbe, rezača ne ometaju listovi i plodovi, nema insekata. Golo stablo, bez lišća, može rezaču pružiti potpuni uvid o stanju u kojem se nalazi krošnja. Mogu se lakše identificirati svi problemi koji su se javili tijekom razvoja i napraviti plan rada kako ih riješiti”, navode savjetodavci.
Preporuka je rezidbu obavljati po sunčanom, toplom danu, bez kiše, magle i temperaturama višim od 5oC. Ako se voćke orezuju pri niskim temperaturama zraka dolazi do deformacija reznog mjesta i rana teže zarasta.
Gnojidba voćnjaka
Poljoprivredno savjetodavna služba preporučuje proizvođačima voća da je početkom zimskog mirovanja potrebno primijeniti organska i mineralna kompleksna NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija, a s manjim udjelom dušika.
“Gnojidba organskim i mineralnim gnojivima vrlo je važna agrotehnička mjera, jer upravo jesensko zimska gnojidba omogućava dovoljno vremena da se gnojiva otope i dođu bliže korijenu, koji će ih lakše crpiti već na samom početku naredne vegetacijske sezone”, pojašnjavaju.
Također, kao dobra mjera, koja može pomoći da se posljedice temperaturnih razlika tijekom zimskog mirovanja ublaže je krečenje voćnih stabala. Ovom preventivno higijenskom mjerom se smanjuju nagle temperaturne oscilacije na deblu tijekom zime, te može pomoći u smanjenju oštećenja, smrzavanja cijelog stabla i odumiranja dijelova debla u nasadima.
Prvenstveno služi za zaštitu od niskih temperatura tijekom zime, ali može se i kasnije ponoviti.
