Kilometar autoceste u jednom dijelu BiH premašio 40 milijuna KM

Dionica autoceste na Koridoru 5C Medakovo – Poprikuše koja će se dužinom od 35 kilometara rasprostirati između Zenice i Žepča koštat će nevjerojatnih 1,4 milijarde KM (722 milijuna eura)! Kilometar ove dionice će koštati čak 40 milijuna KM.

Naime, Vijeće ministara BiH jučer je, prihvativši zahtjev Autocesta FBiH, utvrdilo amandman na ugovor između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke kojim će skoro uduplati troškove za izgradnju 35 kilometara dionice Medakovo – Poprikuše. Kako je navedeno, povećavaju troškove izgradnje dionice Medakovo – Poprikuše s 391 milijuna eura na 722 milijuna eura, piše Fokus.

Jeftinije u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj…

Usporedbe radi, cijena gradnje tunela Prenj, najdužeg u BiH i jednog od najdužih u Europi, koja je još nije započeta, planirana je u iznosu od 1,2 milijardi KM.

Nadalje, troškovi za izgrađene kilometre autoputova u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj ili Češkoj su daleko ispod troškova za kilometre bh. autoputa na spomenutoj dionici između Zenice i Žepče.

Prema studiji koja datira iz 2012. godine, najskuplji kilometar autoputa u EU imala je Austrija i iznosio je 24 milijuna KM (12,8 milijuna eura). Potom slijede Mađarska (22 milijuna KM po kilometru), zatim Slovačka (18 milijuna KM po kilometru), te Češka (16 milijuna KM po kilometru).

Prema dostupnim informacijama, od bosanskohercegovačkog je trenutačno jedino skuplji kilometar u Rumuniji. Naime, posljednji kilometri Transilvanijskog autoputa (i to oni prema Srbiji) građeni su u 2023. godini i iznosili su čak 40 milijuna eura (skoro 80 milijuna KM) po kilometru. Međutim, prosječna cijena kilometra autoputa u toj zemlji iznosila je sedam do 10 milijuna eura.

Potez Vlade FBiH

No, zašto je na spomenutoj dionici autoputa između Zenice i Žepča, čiji je rok izgradnje pomjeren s kraja 2025. na 31. prosinca 2027. godine, došlo do tolike ekspanzije troškova? Odgovor na ovo pitanje javnosti trebaju dati iz Autocesta FBiH.

Dionica Medakovo – Poprikuše sastoji se od dvije poddionice i to Medakovo – Ozimica dužine 21,7 kilometara te Ozimica – Poprikuše (12,8 kilometara).

Trenutačno se gradi samo na poddionici Medakovo – Ozimica, a izvođač radova je turski Cengiz. Na ovoj drugoj poddionici radovi još nisu započeli i to zbog muljaže oko izbora nadzora za izgradnju ovog dijela autoputa o čemu je pisao Fokus.

Vlada FBiH je na sjednici održanoj 16. travnja ove godine prihvatila je informaciju iz Autocesta FBiH da im nedostaje sredstva za dionicu Medakovo – Poprikuše odnosno za poddionicu Ozimice – Poprikuše (iako gradnja ove poddionice još nije počela).

Odluka OPEC Fonda

Upravo je ovaj Vladin potez bio je jedan od koraka koji su prethodili jučerašnjoj odluci Vijeća ministara BiH da prihvati enormno povećanje troškova odnosno enormno zaduženje za ovu dionicu. Osim konstatacije kako je Vlada FBiH svjesna rasta cijena cestogradnje javnosti nije dana precizna informacija zašto je došlo do enormne eksplozije troškova.

Kada je riječ o području ZDŽ i izgradnji dionica koje Sarajevo i Zenicu trebaju povezati s Dobojem, Fokus je pisao o mutnim radnjama koje su dovele do eksplozije troškova na dionici Poprikuše – Nemila.

Prvobitni ugovor koji je u studenom 2020. potpisan s izvođačem radova, turskim Cengizom, za ovu dionicu dugu 5,5 kilometara iznosio je 407 milijuna KM. No, to nije bilo dovoljno te su Autoceste udovoljile izvođaču radova te odobrile dodatnih 53,2 milijuna KM.

Gotovo da ne postoji dionica autoputa u BiH koja nije doživjela dodatno povećanje troškova. Jedna od eklatantniji je dionica Vranduk – Ponirak koja je nakon otkrića Fokusa o kriminalnim radnjama sada predmet pravosuđa.

Fokus je prije nekoliko dana objavilo ekskluzivnu informaciju prema kojoj je jedan od većih kreditora infrastrukturnih projekata u BiH, OPEC Fond za međunarodni razvoj (OFID), obavijestio je Vijeće ministara BiH da prekida dalje financiranje projekata Javnog poduzeća Autoceste FBiH, uključujući i nastavak financiranja postojećeg projekta poddionice Vranduk – Ponirak.

Odluka je donesena zbog nezadovoljstva dosadašnjih praksi vještačkog povećavanja troškova i netransparentnog upravljanja sredstvima od strane investitora.