Klimavo otvaranje pristupnih pregovora: Republika Srpska i korupcija glavni kočničari

“Usvojili smo naš Paket proširenja 2023. koji preporučuje otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, davanje statusa kandidata Gruziji i otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, kada se postigne potreban stupanj suglasnosti”, navedeno je na X profilu Evropske komisije. 

Tokom press konferencije predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je kazala: “BiH je poduzela cijeli niz koraka, brzo formiranje Vijeća ministara u januaru 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Međutim, primjećujemo da je entitet RS donio niz protuustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost sa kriterijima. Komisija će izvijestiti o napretku u martu 2024. godine”.

“Proširenje i kompletiranje Evropske unije, naša je historijska zadaća. Građani zemalja koje žele pristupiti Evropskoj uniji jesu Evropljani. Vežu nas geografske, historijske i vrijednosne veze. Dovršavanje naše Unije prati čvrstu ekonomsku i geopolitičku logiku jer su dosadašnja proširenja donijela velike prednosti. Svi smo mi u tome pobjednici”, zaključila je.

Komesar za europsko proširenje Oliver Varhelyi nakon Kolegija komesara Europske unije medijima je govorio o napretku zemalja zapadnog Balkana ka europskim integracijama. On je pojasnio što države još trebaju učiniti kako bi se ubrzale integracije.

Varhelyi smatra kako je na terenu vidljiv napredak, ali ističe da ima još posla kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana. Najavio je da će biti zatraženo dodatnih šest milijardi eura pomoći zemljama zapadnog Balkana u procesu reformi koje traži EU. “Sada ćemo govoriti o stvarnom integriranju na terenu, drugim riječima, na koji ćemo način ubrzati integraciju naših gospodarstava, društava i država. Pri tome mislim na nas i naše partnere na zapadnom Balkanu. To donosi stvarne prednosti za obje strane, a državama zapadnog Balkana bi trebalo dati prednosti i prije nego što do članstva dođe”, smatra on.

Varhelyi je naglasio kako plan ima četiri aspekta za integriranje partnera sa zapadnog Balkana, imajući u vidu sve obveze koje proizlaze iz propisa i pravila Europske unije. Dodao je da su spremni pomoći i staviti se na raspolaganje, ali da zauzvrat traže da se time doprinese stabilnosti regije i prosperitetu.

Još je naglasio da se zemlje moraju uskladiti sa socijalnim sustavima i tržištima Europske unije. “Naravno, ne mogu sami na tom putu zatvoriti nejednakost, zato ćemo biti spremni ubrzati zajednički rad. Vijeću EU predlažemo da povećamo našu financijsku potporu u korist tog plana reformi s dodatnih 6 milijardi eura potpore, što bi značilo da ćemo trebati povećati njihov BDP za trećinu iz naših doprinosa”, naveo je Varhelyi.

U Izvještaju između ostalog stoji: “Nakon dodjele statusa kandidata, javna posvećenost političkih partija strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate. Učinjeni su važni koraci i obaveze u pravcu ispunjavanja ključnih prioriteta, uprkos negativnom zakonodavnom razvoju na entitetskom nivou. Formiranje koalicione vlade na državnom nivou rekordnom brzinom važan je dokaz nove političke dinamike i volje.

U cilju rješavanja koraka navedenih u preporuci Komisije za status kandidata, Bosna i Hercegovina je u izvještajnom periodu poduzela sljedeće radnje

Vijeće ministara usvojilo je strategije za suzbijanje organiziranog kriminala, izradilo ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, usvojilo strategije i akcione planove o migracijama i terorizmu, te imenovalo nadzorno tijelo za provedbu nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina.

Kontakt točka sa Europolom konačno je počela sa radom u junu 2023. Vijeće ministara je usvojilo set nacrta zakona, posebno o: integritetu u pravosuđu; prevenciji torture (određivanje Ombudsmana kao nacionalnog preventivnog mehanizma); strancima i slobodi pristupa informacijama. Parlament ih je usvojio u augustu i septembru 2023. Vijeće ministara je usvojilo i pravni osnov za vođenje pregovora o južnoj i istočnoj gasnoj interkonekciji, te sporazum o saradnji sa Eurojustom.

Vijeće ministara je također podržalo organizaciju Digitalnog samita Zapada Balkana, održanog u Sarajevu u oktobru 2023. godine, uspostavljanje Tima za kompjuterske hitne intervencije (CERT), te nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage. U martu je usvojen državni budžet za 2023. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o putovanju sa ličnom kartom.

Najnovija dešavanja, uglavnom u entitetu Republika Srpska, idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom. Konkretno, entitet je pozvao ustavne sudije da podnesu ostavke i usvojio zakon kojim se utvrđuje da se odluke Ustavnog suda neće provoditi, dovodeći u pitanje autoritet, integritet i nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda i kršeći ustavni i pravni poredak zemlje.

Entitet je takođe ponovo uveo krivične kazne za klevetu, koje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava. Nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao „strane agente“ usvojila je u prvom čitanju entitetska skupština. Ukoliko bude konačno usvojen, ovaj zakon bi dodatno ugrozio efikasno funkcionisanje demokratije i označio bi još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad.”

U Izvještaju se dalje navodi: “Određeni broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede, uključujući i državnu imovinu. Ustavni sud je suspendirao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetski vrh je ipak odlučio da takve zakone provodi, ugrožavajući pravnu sigurnost. Skupština RS-a pozvala je ustavne suce na državnom nivou da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati suce na upražnjena sudska mjesta i osigurati pun sastav Ustavnog suda.

Još uvijek su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci

Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima ekonomskog i financijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP.

“Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala”, navodi se i dodaje kako nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organiziranog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Kontakt točka za saradnju sa Europolom počela je sa radom u junu 2023. godine.

Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa europskim standardima

Iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organiziranog kriminala, zbog neusuglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe.

Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Financijske istrage i zapljena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Saradnju sa Eurojustom i Uredom Evropskog javnog tužioca (EPPO) tek treba pojačati.

Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u skladu sa acquis-em EU.

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen

U augustu 2023. godine Skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kako bi ga označila kao nacionalni preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja. Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“.

Marševi ponosa redovno se održavaju od 2020. godine, a u julu 2022. usvojen je akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba. Rodni akcioni plan usvojen je u oktobru 2023. godine. zasnovano nasilje, loše postupanje prema pritvorenicima i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost.

Došlo je do nazadovanja u garantiranju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje financijske održivosti javnog RTV sistema. Krivične kazne za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija”, kaže se između ostalog u opširnom izvještaju za Evropsku komisiju.

Podsjećamo, kolegij komesara razmatrao je danas izvještaje o napretku brojnih zemalja, a jedan od izvještaja je i onaj vezan za Bosnu i Hercegovinu. Izvještaj će danas biti uručen predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Borjani Krišto.

Izvor: federalna.ba