Knjižnica u Prozoru posjeduje više od 17 tisuća knjiga

Narodna knjižnica “Rama” raspolaže s  17861 knjiga, odnosno,  7.186 kataložnih zapisa ili naslova. Knjižni fond je računalno obrađen. Koristi se program za knjižnice koji je 2002. godine darovala Ramska zajednica Zagreb zahvaljujući pok. Iliji Radiću koji je iz Rame.

O financiranju rada knjižnice i različitim potporama ravnateljica Marija Bešker je kazala: „Cjelokupan rad Narodne knjižnice „Rama“ financira općina Prozor-Rama koja je naš osnivač. A pored Općine, radimo projekte koje raspisuje Vlada naše županije, Fondacija za bibliotečku djelatnost i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. I oni su ujedno i naš najveći donator, tako da imamo s njima suradnju od 2002. Do kraja 2025. godine imamo više od 100 tisuća maraka donacija koje smo dobili za našu knjižnicu.“

Što se posuđuje i čita

Tonka Drežnjak, profesorica hrvatskog jezika i književnosti rado je govorila o članstvu i najčitanijim knjigama po uzrastima odnosno starosnoj dobi.

„Narodna knjižnica Raman privlači članstvo različite dobi, pa su tako njihove sklonosti, želje i potrebe različite. Osim djece školskog uzrasta, u knjižnicu rado dolaze oni koji još ne idu u školu, vole i žele, pod navodnicima, čitati slikovnice. Naravno, tu su i odrasti članovi koji uz knjigu uče i bogate svoje životno iskustvo.Odrasli čitatelji najviše čitaju popularnu književnost, kako stranu, tako i domaću. Ovdje bih spomenula ono što se među ovom skupinom naših korisnika najviše čitalo u prošloj godini.To je roman Razglednica s pisateljice Ann Berest, to je saga o židovskoj obitelji koja prolazi užase Holokausta, zatim knjiga Vrijeme između krojenja,autorice Marije Duenas, drama o ljubavi, prijateljstvu, odanosti, karijeri i sudbini malih ljudi usred rata, knjiga Patria, autora Fernanda Aramburua, roman o terorizmu i njegovim posljedicama, istražuje mržnju, politiku i ljubav u Baskiji, zatim Ulica Krijesnica, moćna priča o pokretačkoj snazi prijateljstva koje odoljeva zapravo svim iskušenjima. I kao klasik svjetske književnosti najviše se čitala Tolstojeva Ana Karenjina.“

O tome što djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta uz obveznu školsku lektiru čitaju Tonka navodi da su to knjige koje su bliske i razumljive njihovim godinama.To su uglavnom knjige humorističnog, pustolovnog i fantastičnog žanra.Spomenuću samo neke, Harry Potter, Dnevnik Pauline P., Gospoda Prstenova, a ono što je bio apsolutni hit među ovom čitateljskom skupinom je roman Čudo koji govori o prijateljstvu i ljubavi, odnosno prihvaćanju sebe i drugih.

I najmlađi posjećuju knjižnicu

„Najmlađi čitatelji u knjižnicu dolaze u pratnji svojih roditelja, to su djeca vrtićke dobi i oni obožavaju slikovnice. Među njima najdraže su im one o životinjama, priče s farme, priče o dinosaurima, priče o prijateljstvu.Vole i klasične bajke, one uz koje smo svi odrastali ili ih poznajemo. Roditelji za svoje mališane često biraju slikovnice u kojima kroz jednostavne priče djeca prepoznaju vlastite situacije i emocije koje se zbog njih javljaju. Takve slikovnice imaju dodatak sa savjetima za roditelje koji će im pomoći u boljem razumijevanju ponašanja svog djeteta. Nadamo se kako će se naši čitatelji i u ovoj godini posvetiti knjigama koje zabavljaju te daju bolji uvid u razumijevanje samih sebe i svijeta koji ih okružuje“, kazala je Tonka Drežnjak.

Zavičajna zbirka

Zavičajna zbirka je osnovana prije dvadesetak godina. Ova zbirka broji 348 knjiga.

„Tu čuvamo materijal objavljan na prostoru na kojem knjižnica djeluje, objavljen izvan područja na kojem knjižnica djeluje ako se odnosi na ovo područje i djela autora sa ovog područja. Značajniji autori sa ovog područja u našoj zbirci su dr. Rajko Glibo, fra Luka Markešić, fra Bono Ravlić, fra Ivan Šačević, pokojni Pavao Crnjac, Marko Dragić, Mato Topić, Tomislav Brković, Matej Škarica i niz drugih autora. Imamo još oko 30 drugih autora koji su poklonili svoja djela našoj knjižnici, a među najznačajnijima je svakako Rajko Glibo. Imamo njegovih 126 knjiga ili 15 naslova“, pjasnila je o Zavičajnoj zbirci ravnateljica Marija Bešker.

U ovoj zbirci su različiti zbornici radova. Ovu zbirku najviše koriste učenici i studenti za raličite razove kao što su seminarski i diplomski. Zanimljivo je da je koriste mladi, ali i stariji koji žive u inozemstvu te prigodnom ljetnog odmora žele se bolje upoznati s onim što je pisano o Rami i njezinom povješću.

Prigodne radionice i književne večeri

Narodna knjižnica ne sortira, čuva i vodi brigu o posuđivanju knjiga. Njezini djelatnici organiziraju i prigodne radionice te književne večeri samostalno i u suradnji s drugim ustanovama i pojedincima.

„Organiziramo radionice za Uskrs, za Božić, Novu godinu, za blagdane… Radimo radionice s djecom koje su dosta posjećene. Planiramo i dalje i u tom cilju smo nabavljamo projektor sredstvima  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH tako da možemo malo lakše provoditi radionice. Književne večeri organiziramo povodom svjetskog dana knjige. I, na primjer, imali smo književnu večere podom rođenja doktora Rajka Glibe, našeg najznačajnijeg književnika“, navela je Marija Bešker o drugim aktivnostima.

Knjižnica je ne istraženo blago. Treba zaviriti u nju, probuduti maštu, steći nove spoznaje, obogatiti duh i riječnik.