Koju pasminu goveda odabrati za visoku mliječnost
Kombinirane pasmine goveda su namijenjene za osrednju proizvodnju mlijeka i nešto intenzivniju proizvodnju mesa.
Kada se govori o stočarskoj proizvodnji trebamo istaknuti da je govedarstvo najvažnija grana. Općenito, kada je riječ o uzgoju goveda bitno je napomenuti da se ono s obzirom na sustave proizvodnje dijeli na:
- mliječno,
- mesno i
- kombinirano.
Na većim farmama sustavi uzgoja se mogu prilagođavati ovisno od cijene mesa i mlijeka na svjetskom tržištu. Na individualnim gospodarstvima najčešći su kombinirani, za proizvodnju mesa i mlijeka. Kombinirane pasmine su namijenjene za osrednju proizvodnju mlijeka i nešto intenzivniju proizvodnju mesa.
Simentalka ili Holstein
Najpoznatija pasmina koja se koristi za kombiniranu proizvodnju mesa i mlijeka je simentalska koja vodi porijeklo iz Švicarske, točnije iz doline rijeke Simme. U poslijeratnom periodu došlo je do značajnijeg uvoza ove pasmine. Imaju izuzetnu sposobnost aklimatizacije i prilagođavanja. Tjelesna masa ovog goveda se kreće u prosjeku od 600-700kg, visine grebena oko 140 cm.
Proizvodnja mlijeka po jednoj laktaciji se kreće u rasponu od 5.000 – 6.000 kg. Vrlo je pogodna za manja gospodarstva jer muška telad imaju dobar prirast mesa, a ženska se dalje uzgajaju za reprodukciju i proizvodnju mlijeka.
Ukoliko se ipak odlučimo isključivo za proizvodnju mlijeka, preporuka je Holstein-frizijska pasmina, nastala selekcijom frizijskog goveda u SAD. Radi se o daleko najmliječnijoj pasmini gdje u toku jedne laktacije proizvodi 7.000 – 10.000 kg mlijeka a izuzetno dobrom masnoćom od 3,6-3,8%. Tjelesna masa se kreće u prosjeku oko 700 kg. Odlikuje ih snažno i krupno vime. Ova pasmina se preporučuje poljoprivrednim proizvođačima koji se baziraju na prodaju mlijeka mljekarama.
Maksimalni rezultati
Da bi se postigli maksimalni rezultati mliječnosti kod ove pasmine jako je bitna usklađenost obroka ovisno od faze laktacije. Neophodna je hranidba sijenom lucerne, kukuruznom silažom, koncentriranim hranivima s visokim udjelom proteina, a posebnu pažnju treba obratiti na sol, vitamine i mikroelemente. Također, važno je paziti na pravovremeno zasušivanje te prilagodbu hranidbe u tom periodu kako bi se dio hranjivih tvari sačuvao za porast ploda, a krava privikla na hranu periodu nakon teljenja. Ova pasmina u svojoj hranidbi zahtijeva velike količine vode.
Vlasnik većine rekorda u proizvodnji mlijeka je upravo Holstein-frizijska pasmina gdje dnevna proizvodnja ide i do 50 litara. Naravno, zbog iscrpljivanja organizma i visoke mliječnosti proizvodni vijek kod ove pasmine traje u prosjeku od 4-5 laktacija nakon čega daje slabije rezultate.
Također, kao što smo već naveli za ovakve proizvodne rezultate jako je bitna usklađenost obroka. Od nedostataka ove pasmine treba istaknuti visoke zahtjeve higijene kod držanja krava, osjetljivost na mastitis te loš prirast mesa kod muške teladi.
/Izvor: Agroklub.com/
