Koliko novca je potrebno da se prijavite za posao u državnoj službi: Preko trnja do odbijenice

U potrazi za poslom Mirzet je aplicirao na čak 480 oglasa za posao, od čega je na samo 12 aplikacija dobio odgovor da nije primljen. Uvjeti za posao bili su, između ostalog, sveučilišna diploma, poznavanje engleskog jezika te dvije godine iskustva na istim ili sličnim poslovima. I to su samo osnovni uvjeti.

U natječajima se traže obrazovanje i iskustvo koji bi u igri trebali ostaviti samo najbolje kandidate. Omerović se nadao da je on bio jedan od najboljih, ali nedostatak novca da bi ispunio sve uvjete koji se od njega traže, nisu ga svrstali u tu kategoriju.

“Da li je normalno da osoba koja ima završen državni fakultet pošalje 480 prijava i ne dobije posao? U Bosni i Hercegovini jeste. Da li je normalno da od tih 480 prijava dobijete samo 12 odgovora? U Bosni i Hercegovini jeste. Da li je normalno da kao odgovor na postavljeno pitanje zašto niste primljeni dobijete odgovor – Zato? U Bosni i Hercegovini jeste”, kaže nam ogorčeno Omerović.

Nakon što je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Omerović je maštao da će se u najboljem slučaju jednog dana zaposliti u nekoj državnoj instituciji. No, kamen spoticanja bio je, kaže nam, upravo nedostatak novca koji mu je bio potreban da ispuni sve uvjete koji su traženi u natječajima.

U više od devedeset posto natječaja za državni posao od kandidata se traži da ima certifikat o znanju engleskog jezika koji košta od 120 do 150 KM. Osim toga, potrebno je da imate završen tečaj informatike za koji također morate izdvojiti 120 KM.

“U većini slučajeva u natječjajima se traži da imate i dokaz o položenom vozačkom ispitu koji košta 1.200 KM, ukoliko položite iz prvog pokušaja. Kada biste sabrali samo osnovno, za tečaj engleskog potrebno mi je 150 KM, plus 120 KM da bih završio informatiku i 1.200 za položen vozački ispit. I sad se pitam odakle meni 1.470 KM? Da li se iko pita šta ćemo mi koji nemamo roditelje koji imaju veliku ili bilo kakvu plaću da to financiraju? Znači, u startu se pravi razlika između onih koji imaju dobru pozadinu i onih koji nemaju. I čak ni tada, kada sve to platiš kako bi ispunio uvjete za natječaj na koji si aplicirao, ne znači da ćeš dobiti posao”, kaže Omerović.

S druge strane, Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovina organ je koji je zadužen da u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine raspisuje natječaje u ime državnih institucija. Aplikant je dužan prilikom prijave na natječaj za posao dostaviti potvrdu o odgovarajućoj stručnoj spremi. To podrazumijeva dostavljanje kopija ovjerenih diploma, uvjerenje o državljanstvu koje nije starije od šest mjeseci, uvjerenje o položenom javnom ispitu koje također košta.

Ukoliko samo jedan dokument iz natječaja nedostaje ili jedan od potrebnih dokumenata nije ovjeren, kandidat će biti diskvalificiran. I sav trud uzalud…

Kandidat je dužan agenciji dostaviti i uvjerenje o položenom stručnom upravnom ispitu, odnosno javnom ispitu. Kandidati koji nemaju položen stručni upravni ispit, prije pristupanja stručnom ispitu dužni su polagati javni ispit. Ukoliko javni ispit polažete u okviru natječaja, on je besplatan, dok za javni ispit mimo natječaja morate izdvojiti 300 KM na državnom nivou. Ista cijena ovog ispita je i na federalnom nivou, a polaže se pri Ministarstvu pravde.

Inače, u proteklom periodu Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH u velikom broju predmeta ispitivala je i zakonitost obrade osovnih podataka u natječajnim procedurama. U slučajevima koje je agencija ocijenila protivzakonitim utvrđena su kršenja osnovnih principa zakonite obrade osobnih podataka i to principa pravičnosti i zakonitosti i principa mjere i obima koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe.

“U pogledu obima osobnih podataka koji su potrebni za prijavu na natječaj, praksa je da se traže svi podaci i dokumenti, kao da će svi kandidati biti i primljeni. Primjera radi, traženje uvjerenja o zdrastvenoj sposobnosti za prijavu na natječaj od svih kandidata za agenciju je protivzakonito. Nužno bi bilo mijenjati praksu tako da se putem natječaja potencijalni kandidati upoznaju o uvjetima koje moraju ispunjavati, a da se u natječajno proceduri sukcesivno od istih pribavljaju podaci i dokumenti”, pojasnio nam je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.

Također, napominju da bi kandidati na natječaju snosili rizik ukoliko sudjeluju u natječaju, a ne ispunjavaju uvjete, jer to na kraju ne mogu dokazati.

“Osim što su ovakve obrade osobnih podataka protivzakonite, one bespotrebno prave trošak kandidatima, a neke i neopravdano eliminiraju”, zaključuje Kovačević.