Koliko su duboki džepovi bh. političara
Ako bi se pogledale imovinske kartice bh. političara, rijetko tko bi povjerovao da ‘vladaju’ drugom najsiromašnijom zemljom Europe. Za njih krize nema.
Prema podacima SIP-a, državni ministar Sevlid Hurtić posjeduju imovinu vrijednu preko 13 milijuna KM, a prihodi su mu tijekom ove i prošle godine preko 930 tisuća KM, donosi N1.
Slijedi predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, s imovinom većom od 2 milijuna, Nikola Špirić oko 900 tisuća, član Predsjedništva Željka Cvijanović pola milijuna i tako dalje.. No, ovdje je riječ o prijavljenoj imovini, a stvarna uglavnom bude daleko veća.
“Ako netko ima imovinu koja je 9 milijuna, ako kupi u roku od jedne godine nekretninu koja košta 3 milijuna, a primanja su mu 5 tisuća, samim tim to treba obrazložiti. Ono što mi najčešće otkrijemo jesu prešućene nekretnine uglavnom u vlasništvu ili suvlasništvu tih političara ili članova njihovih obitelji”, navodi Milena Mitrović iz Centra za istraživačko novinarstvo.
Dok političari o porijeklu tog novca uglavnom nerado govore, otvoreniji su građani
“Stekli su imovinu tako što su lijeva ruka-desni džep”; “Sve pokrali, pokrali svoje narode, kriju se iza vjere i zna se da su najveći lopovi. Odakle im milijuni? Od plaće od 5-7 tisuća? Ne može biti. Pljačka”; “To je goli kriminal” – neki su od komentara.
Jesu li građani u pravu, teško je procijeniti. Do sada nitko nije odgovarao zbog neprijavljene imovine. Službena kontrola i sankcije izostaju. Prema zakonskoj regulativi, politički dužnosnici dužni su podnijeti izjavu o imovinskom statusu.
“Mi smo predlagali da se u sklopu Zakona o sukobu interesa na državnoj razini propiše obaveza dostavljanja imovinske kartice tom novom povjerenstvu koja će odlučivati o sukobu interesa i koje bi imale nadležnost kontrole tih imovinskih kartica i izricanja sankcija”, ističe Srđan Traljić iz TRANSPARENCY INTERNATIONAL i dodaje: “Njihova svrha je da se vidi što je političar imao na početku mandata, a što na kraju, i je li svoju imovinu može opravdati svojim prihodima.”
Rijetko kada se bh. političari pravdaju. Uglavnom ignoriraju ili prešute. Ipak, daleko veći problem je pasivan odnos građana, navodi analitičar i novinar, Amir Sužanj: “Mene šokira spoznaja da građani misle da je to sasvim normalno, a čini mi se da smo u takvu situaciju došli i zbog nas medija dijelom jer smo stvorili situaciju da je sasvim normalno da ova država bude utemeljena kao država za političare, a ne država za građane, i da su to građani prihvatili. Činjenica je da je u drugim zemljama Europe i u zemljama u suvremenom svijetu, jedna takva situacija povlači isključivo odlazak s političke scene.”
Shodno tome, u susjednoj Hrvatskoj opozicija je odmah zatražila opoziv ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, jer u imovinsku karticu nije upisao više od 2 milijuna eura dobiti od dividende. No, inicijativa je odbijena.
