KORAK DO SIVE LISTE: BiH može dovesti u pitanje milijune iz Plana rasta
Ukoliko vlasti u Bosni i Hercegovini do kraja veljače ne usvoje zakone o oduzimanju nelegalno stečene imovine i financijskim sankcijama za terorizam, država bi se ponovo mogla naći na sivoj listi Grupe za financijsku akciju (FATF), što može, prema sugovornicima Detektora, utjecati na isplate EU fondova, uključujući milijune planirane kroz Plan rasta.
Više od godinu dana čeka se na usvajanje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o ciljanim financijskim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Rok istječe krajem veljače, ako Bosna i Hercegovina želi izbjeći ponovni ulazak na sivu listu međunarodnih tijela za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Europska unija je početkom godine upozorila da je potrebno da nadležne institucije hitno djeluju i pristupe usvajanju dvaju zakona. Navode da je uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih osoba u Bosni i Hercegovini nešto na što se odavno čeka te da zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikt.
Iz Delegacije Europske unije za Detektor pojašnjavaju da u okviru Plana rasta, prije svake isplate sredstava, Europska komisija procjenjuje preporuke međunarodnih tijela kao što je Vijeće Europe, čiji je jedan od odbora i Moneyval.
„Stavljanje na sivu listu može utjecati na ocjenu Europske komisije“, rečeno je iz Delegacije EU, ali su dodali da uvrštavanje na listu neće automatski značiti obustavu svih isplata.
Europska komisija je krajem 2025. godine pozitivno ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine – ključni korak prema odobravanju gotovo milijarde eura u okviru EU Instrumenta za reforme i rast, s ciljem ubrzanja gospodarskog razvoja i približavanja tih zemalja standardima Europske unije.
Ukoliko do kraja veljače ne budu usvojena dva državna zakona, Bosna i Hercegovina će, osim dovođenja u pitanje sredstava iz Plana rasta, osjetiti štetne posljedice za gospodarstvo, financijski sustav i životni standard građana, upozoravaju sugovornici Detektora.
Prije godinu dana Financial Action Task Force (FATF) – međunarodna organizacija koja vodi globalnu akciju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma – započela je jednogodišnje razdoblje praćenja stanja u Bosni i Hercegovini zbog niza utvrđenih nedostataka u domaćem okviru za sprječavanje pranja novca i suzbijanje terorizma.
Zakoni na čekanju
Posljednje dvije godine Ministarstvo pravosuđa BiH ulaže napore da s radnom skupinom dovrši Zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom, tvrdi ministar Davor Bunoza.
Navodi da je svjestan posljedica za Bosnu i Hercegovinu ukoliko zakon uskoro ne bude usvojen te da se nada skorom rješenju za uknjižbu oduzete imovine i uspostavu tijela koje bi njome upravljalo.
Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje, kojim se predviđa učinkovita provedba rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, u završnoj je fazi te se uskoro očekuje njegovo upućivanje u daljnju proceduru usvajanja prema Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, navode iz Ministarstva sigurnosti BiH.
„Usvajanjem ovog zakona planiramo otkloniti znatan broj nedostataka identificiranih u posljednjem izvješću Moneyvala iz 2024. godine te dodatno uskladiti naš sustav s međunarodnim standardima i obvezama“, navode.
Očekuju punu posvećenost svih nadležnih institucija na svim razinama vlasti kako bi se preostale obveze provele u zadanim rokovima te kako bi se spriječilo da Bosna i Hercegovina ponovno završi na sivoj listi FATF-a, na kojoj se već nalazila.
Usvajanje izvješća Moneyvala očekuje se sredinom ove godine.
Nezir Pivić, šef Delegacije Moneyvala u prethodnom sazivu Vijeća ministara, podsjetio je za Detektor da je u prosincu 2024. godine Moneyval usvojio izvješće za Bosnu i Hercegovinu.
„Dio izvješća su takozvane ‘Preporučene aktivnosti’, od kojih je 75 posto Bosna i Hercegovina trebala provesti u razdoblju prosinac 2024. – prosinac 2025. kako bi izbjegla sivu listu FATF-a“, kazao je Pivić, aktivni član Stranka demokratske akcije.
Pivić je naveo da Bosna i Hercegovina još nije ispunila niz ključnih preporuka, među kojima su izmjene zakona o sprječavanju pranja novca, igrama na sreću, tržištu vrijednosnih papira i deviznom poslovanju, s ciljem uvođenja strožih i odvraćajućih sankcija, jačanja nadzora nad visokorizičnim sektorima i regulacije virtualne imovine.
Ukazao je i na potrebu donošenja državnog zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom, kao i zakona o provedbi sankcija Ujedinjenih naroda protiv financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje.
Osim zakonskih rješenja, naglasio je Pivić, nedostaju i brojni podzakonski akti, smjernice i interni pravilnici nadzornih i policijskih tijela u entitetima i Brčko distriktu, kao i vođenje evidencija i statistika o međunarodnoj suradnji i prekograničnom kretanju gotovine.
„S obzirom na to da neće biti provedeno 75 posto preporučenih aktivnosti, Bosna i Hercegovina će, nažalost, najvjerojatnije završiti na sivoj listi FATF-a. Preporučio bih svim pravnim subjektima da se na to pripreme“, rekao je Pivić.
Iz Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH kazali su da je aktualni saziv Vijeća ministara BiH načinio znatne pomake u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u BiH, ali da su još u proceduri prijedlozi dvaju zakona.
Usporavanje isplata EU sredstava
Europska komisija je u studenome 2023. godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan, čime je omogućen pristup financijskim sredstvima u iznosu od šest milijardi eura namijenjenih infrastrukturnim projektima, gospodarskim reformama i razvojnim inicijativama koje izravno utječu na regiju.
Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring EU integracija, pojašnjava da se Plan rasta za Zapadni Balkan temelji na četiri ključna stupa, čiji je cilj ubrzana gospodarska integracija regije u Europsku uniju, jačanje regionalne suradnje i provedba dubinskih reformi uz financijsku potporu EU.
„Preduvjet za povlačenje sredstava iz Plana rasta jest ratifikacija sporazuma o Instrumentu za reforme i rast i pratećem zajmu, što Bosna i Hercegovina još nije učinila“, kazao je Kanlić, dodavši da je Ministarstvo financija i trezora zaduženo za pripremu sporazuma, nakon čega slijede potpisivanje i ratifikacija.
Poseban naglasak stavljen je na jačanje privatnog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje uvjeta za domaće i strane investicije, kako bi gospodarstvo postalo otpornije i konkurentnije u regionalnom i europskom kontekstu, pojašnjava za Detektor antikorupcijski stručnjak Nermin Kadribašić.
Prema njegovim riječima, ako se Bosna i Hercegovina nađe na sivoj listi, provedba Plana rasta bila bi ozbiljno otežana i dovedena u pitanje.
Posljedice za građane BiH
Moguće pooštravanje kontrole transakcija iz Bosne i Hercegovine dovelo bi do kašnjenja uplata i isplata te otežanih stranih transfera i dodatnih provjera klijenata, objašnjavaju iz Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.
Takvo pooštravanje izravno bi utjecalo i na gospodarstvo i na tvrtke u BiH jer bi procedure uvelike pridonijele sporijem i neučinkovitijem poslovanju, što znači slabljenje stranih ulaganja.
Iz Vanjskotrgovinska komora BiH pozivaju nadležne institucije da hitno, bez odgađanja, poduzmu sve potrebne mjere kako bi se izbjegle dugoročne i iznimno štetne posljedice za gospodarstvo, financijski sustav i životni standard građana.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković pojasnio je da su posebno ugroženi izvoznici, s obzirom na to da više od 73 posto ukupnog izvoza iz BiH ide na tržište EU.
Zabrinjava činjenica da proces izlaska sa sive liste traje od dvije do četiri godine.
„Neke zemlje, poput Švedske i Švicarske, već su pojačale kontrolu transakcija prema Bosni i Hercegovini zbog iskustava iz razdoblja 2015. – 2018. godine, što jasno pokazuje koliko se brzo gubi povjerenje na međunarodnim financijskim tržištima, a koliko se sporo ponovno uspostavlja“, pojasnio je Vuković za Detektor.
