Kriza iz Ukrajine širi se i na sjever Europe? ‘Rusi obnavljaju sovjetske baze, grade nove piste. To nas uznemirava!‘
Na sjeveru pušu hladni geopolitički vjetrovi jer, kaže norveški premijer, ruska vojna prisutnost na Baltiku i Arktiku sve više jača
I dok još kuha na krajnjem europskom istoku, na rusko-ukrajinskoj granici, gdje Moskva i dalje drži “na gotovs” gotovo 100.000 vojnika, u Skandinaviji i na Baltiku pribojavaju se da bi se uskoro moglo zakomplicirati i na krajnjem sjeveru kontinenta. Naime, dok su oči svijeta uprte prema Ukrajini zbog zveckanja oružjem u tom dijelu Europe, predsjednik norveške vlade Jonas Gahr Støre u razgovoru za britanski The Times kaže da su na sjeveru počeli puhati “hladni geopolitički vjetrovi” jer, tvrdi on, sve više jača ruska vojna prisutnost na Baltiku i Arktiku. – piše Jutarnji.hr
Šveđani su premjestili dodatne vojne snage na svoj otok Gotland, jer su Rusi u blizinu Švedske poslali, kako kažu, nekoliko svojih desantnih ratnih brodova, a iznad švedske nuklearke primijećena je “nepoznata bespilotna letjelica”. Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je da ne isključuje mogućnost ruskog iskrcavanja na švedsko tlo te da se “vrlo ozbiljno pripremaju za tu situaciju”.
Nedavno je, kaže norveški premier Støre, Rusija uspješno testirala novi raketni sustav Cirkon koji za samo deset minuta može dosegnuti norvešku obalu. Podsjetimo, Rusija je nedavno vrlo oštro reagirala na najave da bi dosad neutralne skandinavske zemlje, Švedska i Finska, mogle tražiti članstvo u NATO-u.
Arktik kao potencijalna točna sukoba
Naime, najnovije napetosti u odnosima između Rusije i Zapada buknule su upravo zbog najave daljnjeg širenja NATO-a na istok, osobito na zemlje bivšeg SSSR-a, čemu se Moskva protivi žestoko. Iz NATO-a poručuju da je Rusija u posljednjih nekoliko godina, osobito nakon aneksije Krima koju Zapad ne priznaje, obnovila nekoliko starih sovjetskih baza na Arktiku, a na nekoliko otoka u Ledenom moru napravila je uzletno-sletne staze. Iz NATO-a zato upozoravaju da je mogućnost sukoba na Arktiku vrlo velika.
Norveška politologinja Julie Wilhelmsen iz tamošnjeg Instituta za međunarodne odnose kaže za Times da Arktik postaje sve više mjesto novog suparništva pa i mjesto mogućeg sukoba. Ona kaže da su za nove geostrateške napetosti na krajnjem sjeveru Europe između Rusije i Zapada “krive” klimatske promjene.
Naime, kaže Wilhelmsen, otapanjem arktičkog leda “oslobodio” se nekad sasvim neprohodan dio mora uz obalu, a dodatno se pretpostavlja, nastavi li se ovakva klimatska situacija do 2050. godine, ljeti više na tom području neće plutati ledene sante. Sve to, prema njezinu mišljenju, pridonosi otvaranju područja više od 25.000 kilometara lakšeg plovnog područja. To s jedne strane omogućava brži i kraći pomorski put između Azije i Europe te otvara mogućnost lakšeg “bušenja” nafte i plina uz obalu i na morskom dnu.
– Sve to povećava mogućnost eskalacije napetosti i eventualnih sukoba na Arktiku – kaže Julie Wilhelmsen.
Zato će NATO imati na krajnjem sjeveru Norveške vojne vježbe u kojima će sudjelovati oko 35.000 vojnika, što je najveći broj, još od manevara koji su tamo bili u jeku hladnog rata 80-ih godina 20. stoljeća. Britanci su tamo poslali svoj najnoviji nosač zrakoplova Prince of Wales, a Amerikanci nekoliko ratnih brodova. Vježba je nazvana “Hladni odgovor”.
Zabrinutost u Oslu
Kako kaže norveški premijer Jonas Gahr Støre, njegova je zemlja posebno zabrinuta, jer je nedavno opet bila izvrgnuta ruskom hakerskom napadu na državne institucije i mnoge važne tvrtke, poput Nortura, jednog od najvećih proizvođača hrane.
Osim toga, posebno su napadu bili izvrgnute institucije najsjevernije norveške provincije Norland. Støre kaže da su mnoge institucije, poput norveškog parlamenata, bile izvrgnute cyber napadima, a ometala se i komunikacija ratnog zrakoplovstva, što je među ostalim dovelo i do poremećaja u civilnom zračnom prometu.
– To nas jako uznemiruje – kaže norveški šef vlade i dodaje kako se pribojava da se kriza iz Ukrajine ne prelije na krajnji sjever.
Glavni tajnik NATO-a, inače Norvežanin, Jens Stoltenberg, označio je Rusiju “kao agresora” i rekao da odgovornost za napetosti i eskalaciju snosi Rusija, a ne NATO i Ukrajina. Nedavno su održana čak tri sastanka na liniji Zapad – Rusija (u Ženevi sa SAD-om, u Bruxellesu s NATO-om, a u Beču s OESS-om) o jamstvima koja žele da Zapad da njihovoj sigurnosti, ali su prema ocjenama Moskve, pretrpjeli neuspjeh, Rusija je tražila pismenu garanciju da NATO neće primiti Ukrajinu u članstvo (Moskva predlaže da Ukrajina bude neutralna, poput Finske ili Austrije), ali su iz NATO-a poručili da Rusija nema pravo veta te da ona neće određivati njihove strateške i političke prioritete.
