LAŽNE DIPLOME U BiH: Koliko je dosad podignuto optužnica i kako su se ‘štancale’ lažne diplome

LAŽNE DIPLOME U BiH: Koliko je dosad podignuto optužnica i kako su se ‘štancale’ lažne diplome

Pomalo pompozno medijski popraćeni upadi policija u visokoškolske ustanove nemaju, u stvari, još uvijek pravosudnih raspleta.

Sudi se optuženima u akciji “Pero”, “Klaster” i “Index” čekaju tužiteljske odluke. Tijekom godina, slučajevi osoba koji su sa lažnim diplomama došli na pozicije bili su nebrojeni.

Također je bilo na desetine poduzetih akcija, pretresa visokoškolskih ustanova i istražnih radnji. Tri takve najveće afere su “Pero” koje vodi Tužiteljstvo USŽ, te “Klaster” i “Index” u nadležnosti Tužiteljstva BiH.

Jedino je u slučaju “Pero”, za sada, došlo do optužnice i suđenja Admiru Hadžipašiću i Goranu Laloviću, koje Tužiteljstvo naziva organizatorima kriminalne skupine, kao i dekanu Visoke međunarodne škole Cazin Senadu Haurdiću, te Refiku Ćatiću i Snežani Kočić kao referentima studentske službe.

“Prometej”, specijalno učilište

Snežana Kočić je na nekoliko posljednjih ročišta odlučila potvrditi navode Tužiteljstva, prolazeći sa njima iz dana u dan kroz 148 diploma, pokazujući kako su se krivotvorili ispiti i sva potrebna dokumentacija.

Pokazjući diplome, došla je i do diplome Admira Hadžipašića, po kojoj je on za mjesec dana postao inžinjer prometa, krivotvoreći oko 30 potrebnih stručnih ispita. Hadžipašić je kao suosnivač i vlasnik Visoke međunarodne škole Cazin “završio” fakultet u svojoj ustanovi da bi u istoj mogao formalno potpisivati predmete iz date oblasti.

Hadžipašić je Kočićevoj potom naredio da napravi istu diplomu i za sestru njegove supruge. Sve što je referent Snežana Kočić nezakonito činila, bilo je po naredbi Hadžipašića ili Gorana Lalovića koji ju je zaposlio u školi.

Lalović je, inače, nekoliko godina poslije privođen u svojstvu osmunjičenog i tijekom akcije “Klaster”.

Njezin branitelj predložio je da Kočićeva da iskaz kao svjedok u svom vlastitom premetu, što je Sud prihvatio. Na početku svog iskaza je kazala da ima bebu i da će se braniti samo istinom.

Ona je spomenula da ju je Goran Lalović vodio na edukaciju iz krivotvorenja diploma u škole “Prometej” Banjaluka i Brčko, gdje je podučena kako se “unazad” kronološki vraćaju ispiti i semestri, odnosno kako se dolazi do krivotvorene diplome.

Kasnije, ovisno tko bi našao “kandidata”, Hadžipašić ili Lalović, nazvali bi je da “riješi” matične listove, prijave za ispite, semestre, pa na kraju do diploma koje je potpisivao dekan. U dva navrata je, po naredbi Gorana Lalovića, morala uništavati duplikat od matične knjige, od čega je jednu zapalila na livadi iza svoje obiteljske kuće.

Spomenula je da je Goran Lalović također imao “Info centar”, svoju agenciju u Istočnom Sarajevu, sa čijim je zaposlenima svakodnevno komunicirala. Po Lalovićevom naređenju djevojke iz Info centra su masovno proizvodile seminarske i diplomske radove koje su kasnije koristili. Predočeni su i mejlovi koji iz tih komunikacija. Većina tih radova je copy-paste, ali bi oni ostajali u dosijeima.

Nedostupan Talijan

Ono što se nije moglo nikako sakriti, jeste činjenica da su kandidati dostavljali rodne listove i uvjerenja o državljastvu mnogo mlađeg datuma. U normalnim okolnostima priložena dokumentacija bi bila približna datumu upisa, međutim uvjerenja izdana nekolikoko godina nakon tog datuma bila bi priložena jer nisu imali mogućnosti da dođu do retroaktivnog uvjerenja kojeg je teže krivotvoriti.

Jednog dana su se među kandidatima pojavili i prikriveni istražitelji SIPA-e. Ne znajući o kome se radi, Snežana Kočić je dobila od Hadžipašića naredbu da završi diplomu u roku od mjesec dana. U Sudu je predočen i snimak razgovora Hadžipašića sa prikrivenim istražiteljem, kojem je, misleći da se radi o još jednom “kandidatu”, srdačno predložio da barem jednom dođe da vidi gdje je Cazin, gdje mu je diploma kupljena.

U nastavku suđenja u Bihaću obrana osumnjičenih priprema se da ispita svjedokinju Snežanu Kočić. Za druge slične predmete u BiH koji su otvarani nakon ovoga, još uvijek se čekaju tužiteljske odluke.

“U vezi akcije “Index” koja se odnosi na Internacionalno sveučilište Goražde, u predmetu ima više osumnjičenih, pravnih i fizičkih osoba, kao i državljanin Italije koji je nedostupan. U predmetu je bio predložen pritvor za pet osumnjičenih osoba, ali je Sud BiH odredio mjere zabrane koje su na snazi. Istraga je u tijeku, provodi se više istražnih radnji uključujući i zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć“, kazao nam je glasnogovornik državnog Tužiteljstva Boris Grubešić.

Kada bude donesena tužilačka odluka, javnost će, kaže, biti informirana.

“U predmetu “Klaster” bio je predložen pritvor za pet osumnjičenih, ali je Sud BiH odredio mjere zabrane. Izuzetno obimna i kompleksna istraga je u završnoj je fazi i uskoro se može očekivati tužiteljska odluka, koja će, ukoliko se okolnosti značajno ne promijene, rezultirati optužnicom protiv više od 20 fizičkih i pravnih osoba“, kaže Grubešić.

U Cazinu i Goraždu sporne škole su zatvorene odlukama nadležnih ministarstava obrazovanja, ali škole pod istragom a koje su u RS i dalje rade. Ljubinko Đurić, projekt koordinator CCI u kampanji neformalne skupine studenata “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome” kaže da ne mogu biti zadovoljni odgovorima nadležnih.

Usamljeni borci

“Agencija za visoko obrazovanje RS bila je zaustavila proces akreditiranja za ustanove obuhvaćene u aferi “Klaster”, a zatim su na osnovu odgovora koje su dobili iz Tužiteljstva BiH gdje kažu “da se ne sprovodi istraga”, akreditiranje nastavili i završili. Time su ih, praktično, amnestirali“, kazao nam je Đurić.

Pravosudni predmeti o proizvodnji lažnih diploma jesu obimni, pa se zato i sporo odvijaju, svjestan je Đurić, ali istodobno postoji bojazan da se neće mnogo moći učiniti kada su tisuće ljudi sa lažnim diplomama zaposleni u sustavu, uključujući i institucije koje se trebaju boriti protiv toga.

Profesor pravnog fakulteta u Bihaću Genc Trnavci smatra da će na kraju država BiH ipak dobiti bitku protiv ovog karcinoma koji izjeda društvo.

“Moguće je da će u ovim predmetima pravosudni organi ishodovati osuđujuće presude, ukoliko su optuženici krivi. Međutim, pojedinačnim i izoliranim rješavanjem ovih predmeta neće se trajno riješiti problem stjecanja, imenovanja i zapošljavanja na temelju lažnih diploma u Bosni i Hercegovini, što je glavna prepreka u izgradnji društva znanja u našoj zemlji“, kaže prof. Trnavci.

To će, smatra on, “trajati sve dok se ne stvori politička volja za uređivanjem stanja u visokom obrazovanju”.

“Trenutačno, vidljivo je da pojedinci, čak i nositelji pravosudnih funkcija, koji se usude boriti protiv ove pošasti, stradaju uslijed orkestriranog pravosudnog, medijskog i svakog drugog progona, dok to njihove kolege nijemo i bešćutno promatraju. Dio rješenja bi moglo biti, između ostalog, i jačanje ustanova i mehanizama za akreditaciju i licenciranje visokoškolskih ustanova, kao i sveobuhvatna reforma pravosuđa, tijela za gonjenje i inspekcijskih tijela“, kazao nam je profesor Trnavci.

Ipak, to se neće dogoditi, smatra on, sve dok se ne stvori politička volja u društvu koje je trenutačno zarobljeno u raljama korupcije i negativne selekcije, a jezik političke komunikacije svodi se na manipulaciju nacionalističkim emocijama i strahom.

Tekst je rezultat suradnje Oslobođenja i portala Capital.ba

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar