LEGENDE U RAMI: Biskupova ogrlica i što ako je sve bilo istina
Veliki je broj priča i legendi naših starih, a svatko od nas je čuo barem jednu. Sve su one vrlo dojmljive, od kraljeva, kraljica, starih crkvi pa do biskupa. Arheološkim istraživanjima u Rami, kao da se iz dana u dan potvrđuju sve te legende, pa se čovjek zaista zapita: „Što ako je sve bilo istina?“.
U srcu Bosne se smjestilo sjedište biskupa Bistue Nove, a kada se ta biskupija dijelila, nastala je i ona u municipiju Bistue Vetus ili Stare Bistue. Za tim mjestom se još traga, neki vjeruju da je kod Bugojna, neki da je u Varvari uz iskopine stare bazilike, a neki vrlo ambiciozno kreću u nova istraživanja po Rami i svakoga dana stvaraju nove teorije o Bistue Vetus na području Rame.
Međutim, ono što je nas zaintrigiralo bio je upravo pojam biskupija i biskup. Kroz prepričavanja mnogih narodnih priča i legendi provlači se upravo pojam biskup. Za mnoge grobove kažu da su upravo biskupovi, jedan takav je i onaj zavjetni u ljubunačkom Vrdolu, na takozvanim Mašetima, što bi zapravo i značilo nekropolu stećaka.
Nismo ni slutili da će jedna naša foto-patrola ramskim krajem krenuti upravo ovim tragom
Uslijed promjena koje se svakodnevno događaju na terenu, nove stvari se neprestano pojavljuju na površini. Tako smo pronašli jedan krstoliki nalaz koji nas je neodoljivo podsjetio na onaj iz kršćanske bazilike u Turbetu kod Travnika, pa na kraju krajeva i na križnu fibulu s tri ptice iz Duvna.
Ipak, naš pronalazak nas je neodoljivo podsjetio i na još nešto – enkolpion! Bio je to medaljon koji su na vratu nosili pravoslavni i istočnokatolički biskupi. Bio je njihovo obilježje u srednjem vijeku. Mnogi od tih medaljona mogli su se otvarati, a unutra su sadržavali relikvije ili moći. Obično su to bili ostaci kakvog sveca, ostaci pravog križa ili pak zemlje. Većina onih s kojima smo usporedili ovaj pronađen u Rami smješteno je između 10.-12. stoljeća.
Također, križ je bio i jedan od najpopularnijih simbola Bizanta (330.-1453.), a ovakvi medaljoni bili su dostupni u cijelom carstvu, a određeni izvori upravo spominju i Balkan.
Promatrajući ono što se nalazi na križu i uspoređujući ga s drugima, mogu se uočiti određene sličnosti. Jedna strana medaljona prikazuje raspetog Krista, dok je druga strana gotovo čitava ispunjena orantom. To je prikaz čovjeka podignutih ruku ili ruke u molitvi. Može predstavljati personifikaciju Crkve te Blaženu Djevicu Mariju.
Premda rijetko, upravo se u srednjovjekovnoj umjetnosti u poziciji oranta pojavljuju Djevica Marija, biblijski poslanici i značajni sveci.
Zanimljivosti radi, orant je i simbol na bosanskohercegovačkim stećcima, ali više u ranokršćanskom nego srednjovjekovnom kontekstu. Ukoliko bi orant predstavljao stvarnu osobu, uspostavljala bi se veza između umjetnosti stećaka i ranokršćanskih katakombi, gdje se orant pojavio mnogo prije nego što se križ usvojio kao osnovni simbol.
Koliko još tajni krije Rama teško je znati, ali samo je pitanje vremena kada će oni koji se stručno i znanstveno bave time sve posložiti. Kao što se iz dana u dan bilježe nova saznanja primjerice o Gracu, tako će biti i za sve ostalo. Nama ostaje predati medaljon u ruke struke i čekati njihov odgovor koji bi mogao oživjeti još jednu poznatu legendu o važnom biskupu u Rami.
