Lovrenović predstavio ‘Susrete s Ramom’ u Prozoru

Književnik Ivan Lovrenović predstavio je novu knjigu “Susreti s Ramom” večeras, 27. rujna 2024. godine, u Domu kulture u Prozoru. Osim autora na sceni je govorio i teolog dr. Branko Jurić.

Knjiga “Susreti s Ramom” sastoji se od sjećanja, odnosno zapisa koji su nastajali u dodirima s Ramom, bilo čitalačkim, ljudskim ili putničkim.

Knjiga je rezultat putovanja Ivana i Josipa Lovrenovića “unutarnjom zemljom”. Prvi dio knjige spoj je putopisa i kulturne povijesti Rame. Lovrenović piše o svojim dolascima u Ramu i pritom se osvrće na njezinu prirodu, povijest, kulturu: posebno stećke i križeve, na neke lokalitete kao što je nalazište u Gradcu i Klečka stina. Rama su ljudi. Preko ljudi otkrivamo zemlje, njihove zavičaje. U drugom dijelu knjige, Lovrenović govori o nekim ramskim franjevcima, a franjevci su slijedom najvećega pisca Bosne, Ive Andrića, i Lovrenovićeva književna i povijesno-filozofska tema.

Tema je svakako bila zavičajnost, Lovrenović je mišljenja kako su ljudi iz Rame snažno vezani za zavičaj u dobru i zlu, uzimajući u obzir burnu i ponekad mučnu ramsku prošlost, ali ipak i lijepu, autor kaže: “Taj tip ljudi je za zavičaj vezan onom vrstom veza koja ne poznaje popuštanje. Vezani smo i u dobru i u zlu. Najljepše je kad smo vezani u dobru. To je onda onaj oblik zavičajnosti koji je blagoslovljen, koji čovjeka ispunja osjećajem ljepote, ljubavi, zadovoljstva, ispunjenosti i tako dalje. Ali, zavičaj zna biti i gorak na puno raznih načina.”

Okupljenima se na samom početku promocije u ime nakladnika obratio načelnik Općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević prigodnim riječima, a sva sredstva od prodaje knjiga bit će uručena Crvenom križu općine Prozor-Rama, kao i potrebitima u općini.

“Ovdje među nama, mislim da je Ivan jedan  od najboljih živućih književnika u Bosni i Hercegovini i šire. Čast mi je i zadovoljstvo da je Ivan u kontaktu i dogovoru s našim ljudima odlučio napisati jednu ovakvu knjigu. (…) Rama još uvijek nije sva posložena, svašta još tu ima da se piše, dorađuje i slaže. (…) Još jednom bih zahvalio Ivanu što je odvojio dio svog vremena i stvaralaštva što je dolazio u Ramu, kontaktirao ljude i napravio svoje zapise o Rami. Mislim da će oni koji budu pisali nove knjige moći iz ove knjige izvući dosta stvari”, kazao je između ostaloga Ivančević.

Večerašnja promocija u formi razgovora između autora Lovrenovića i Jurića bavila se raznim temama, kako je došlo do objavljivanja knjige, kakvo je autorovo razumijevanje zavičaja, ima li geografija ulogu u oblikovanju identiteta i mentaliteta. Razgovaralo se i o brušenju pisanje riječi, procesu pisanja koji može biti iznimno mukotrpan i dugotrajan.

Jurić i autor kratko su se dotakli i “kontroverzne” teme pripada li Rama Bosni ili pak Hercegovini. Lovrenović na šaljiv način kaže kako je često u svojim putopisima spominjao kako je Hercegovina gdje ima loze, a Bosna tamo gdje ima šljiva. Imajući na umu nekadašnje bogate vinograde u Donjoj Rami, a potom i šljivike u Gornjoj Rami, moglo se zaključiti da se Rama još jednom našla u onom “i” u nazivu naše države.

U glazbenom dijelu nastupila je mag. art. Ana Topić.

Jednim dijelom knjiga govori o neizbježnoj zavičajnosti, a u uvodnoj riječi knjige, opisujući njezin sadržaj, stoji: “Nisam zavičajan u Rami, moj zavičaj je drugdje u Bosni. Tvarno, za mene je izgubljen davno; živ je i ne napušta me u snovima, u onomu što pišem, u onomu što mi se priviđa. Ne pokušavam ga nadomjestiti drugim, rekoh već, to je nemoguće. U Rami sam uljez; pišući o njoj, nadam se da me iskupljuje neprolazna očaranost njome, i dobronamjernost. Ono što slijedi, sjećanja su, zapisi, ili odlomci iz knjiga i članaka koji su nastajali u dodirima s Ramom-čitalačkim, ljudskim, putničkim.”

Jurić je zaključio večerašnju promociju riječima: “Hvala Vam za ovu prigodu za razgovor i za knjigu koju ste nam darovali. Za nas niste ‘uljez’, već prijatelj. Nadam se da ćemo pronaći načina da Vam se pokušamo odužiti. Hvala svima koji su ovo omogućili i svima koji su večeras bili ovdje i slušali pisanu i izgovorenu riječ. Neka nam bude na korist i na dobro.”

Bio je ovo pretposljednji događaj programa povodom obilježavanja Dana općine Prozor-Rama, a preostalo je još svečano otvaranje tvornice “GS-RAMA” koje je predviđeno za 5. studenoga 2024. godine.

Biografija

Ivan Lovrenović rođen je u Zagrebu 18. IV 1943, živi u Sarajevu. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Mrkonjić-Gradu, gimnaziju i filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija).

Predavao u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, od godine 1976. radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, a od 1985. do 1992. kao urednik u izdavačkim kućama „Veselin Masleša“ i „Svjetlost“. Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od 1993. do 1997. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Rukopise, sav radni arhiv i obiteljsku dokumentaciju spalila je na Grbavici srpska vojska 1992.

Nakon Dejtonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice, vratio se s obitelji 1997. godine u Sarajevo u opljačkan i opustošen stan.

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1969. godine. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na strane jezike. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) objavljena je na njemačkom, češkom, madžarskom i engleskom jeziku.

U „Veselinu Masleši“ i u „Svjetlosti“ pokrenuo i uređivao niz književnih, kulturoloških, leksikografskih i znanstvenih izdanja i biblioteka. Sudjelovao u koncipiranju i uređivanju izdanjā biblioteke Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine. Od 1992. do 1996. eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Européen itd.

Između 1993. i 1997. na poziv Nenada Popovića uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uređivao je književnu biblioteku Dani, u kojoj je tijekom 2004/2005. godine u Sarajevu objavljeno 60 knjiga domaćih i stranih autora. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača „Synopsis“ pokrenuo i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene – izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka. Do 2019. objavljeno je deset svezaka.

Objavio je tridesetak knjiga (ritmizirana proza, romani, kulturnopovijesne studije, eseji i kronike, književne antologija).
Osim kritičkih eseja na društvena, politička, ratna i poslijeratna događanja u nas, Lovrenović se ističe kulturno-povijesnim djelima među kojima ističem Unutarnja zemlja, Bosanski Hrvati i monografiju Bosanki križ (o nadgrobnoj skulpturi iz doba turske vlasti) koju je napisao s Josipom Lovrenovićem. Iznimno važan žanr, odnosno Lovrenovićev veliki doprinos književnosti BiH a i kulturi uopće jesu njegovi putopisi, žanr tako danas rijedak.