MEĐUNARODNI DAN RIJEKA: Podizanje svijesti o važnosti očuvanja rijeka kao najvažnijeg vodnog resursa
Prilika da se bar jednom godišnje podsjetimo na nemjerljivu vrijednost vode i značaj rijeka, je Međunarodni dan rijeka koji se obilježava 14. ožujka. Međunarodni dan rijeka (International Day of Action for Rivers) je usvojen od sudionika Prvog međunarodnog sastanka ljudi ugroženih branama, održanog u Curitibi, Brazil, 14. ožujka 1997. godine. Skupu su prisustvovali predstavnici 20 država, koji su donijeli “Deklaraciju iz Curitibe”, nazvanu još i “Potvrda prava na život i sredstava za život ljudi afektiranim velikim branama”.
“Da bismo ojačali svoj pokret izgradit ćemo i ojačati regionalne i međunarodne mreže. Da bismo simbolizirali svoje rastuće jedinstvo proglašavamo da će od sada 14. ožujka biti Međunarodni dan borbi protiv brana i borbi za rijeke, vode i život”, stoji u Deklaraciji.
Poslije desetine tisuća izgrađenih brana, a među njima visoko destruktivnih za hidroelektrane, poslije 80 milijuna iseljenih i 400 tisuća km2 potopljene zemlje, ovakva Deklaracija je bila i očekivana.
14. ožujak obilježava i pod nazivom “Međunarodni dan borbe protiv visokih brana”
Povoljno stanje okoliša je neophodno za ljudski opstanak i temelj našeg ekonomskog prosperiteta. Neodrživo korištenje prirodnih resursa se može nadići ako slijedimo načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara.
Ako želimo imati dostupne sve pogodnosti koje nam rijeka pruža, moramo njima dobro upravljati i čuvati ih od štetnih i neodrživih praksi. Pad prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju stanje okoliša, uključujući i vodotoke.
Kako bi se unaprijedilo očuvanje i upravljanje rijekama, odgovorne organizacije provode niz projekata i kampanja
Na primjer, promovira se održiva hidroenergetika, gdje se zalaže za njen odgovorni razvoj, koji predviđa očuvanje najvrjednijih rijeka, uključivanje stanovništva u odlučivanje, te strateško planiranje i smještanje hidroelektrana. Također, zalažu se za zaustavljanje iskopavanja pijeska i šljunka iz rijeka i očuvanje vrsta i staništa kojima su ove rijeke posljednje utočište.
Pored specifičnih projekata, zaštitnici prirode se trude i utjecati na zakone i planove upravljanja vodama te sve relevantne dokumente koje se odnose na korištenje rijeka. Promoviraju se prirodne mjere odbrane od poplava, u smislu vraćanja prirodnih poplavnih nizina u svoju funkciju, te se zalažu za revitalizaciju poplavnih područja i močvara kako bi se unaprijedila dinamika rijeka i poboljšalo njihovo ekološko stanje.
Čovjek duže može preživjeti bez hrane nego bez vode. Prema nekim znanstvenim saznanjima, najduže vrijeme koliko ljudsko biće može preživjeti bez vode je jedan tjedan. Naravno, uz druge otežavajuće okolnosti, kao što je visoka temperatura zraka, taj period bi bio znatno kraći.
