Međunarodni je dan biodiverziteta: Što prije zaštititi Gornju Neretvu i Livanjsko polje
Povodom Međunarodnog dana biodiverziteta koji se danas obilježava, Centar za životnu sredinu apeluje na povećanje broja zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini, piše Buka.
„Gornja Neretva u Republici Srpskoj i Livanjsko polje u Federaciji Bosne i Hercegovine dva su područja za koja se nadamo da će uskoro biti zaštićena, čime bi se njihov izuzetno bogat biodiverzitet u budućnosti očuvao kroz svrsishodan sistem upravljanja. Ne želimo samo nova zaštićena područja na papiru, dok paralelno ne postoji isplaniran sistem upravljanja, a lokalna zajednica ne razumije i ne podržava zaštitu. Želimo da lokalno stanovništvo bude glavni nosilac zaštite, da ju najbolje razumiju i da od nje sutra imaju najveću korist“, rekla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Šire područje Livanjskog polja obiluje nevjerovatnim prirodnim fenomenima, od pećina, ponora, velike populacije divljih konja, rijeka i samog polja. S druge strane, na području Gornje Neretve prošle godine je održana Sedmica nauke, tokom koje su naučnici iz cijele Evrope istraživali biodiverzitet i došli do važnih podataka. Otkriveno je čak osam novih vrsta za nauku, od kojih je nedavno prva i zvanično potvrđena i u čast Neretve nosi ime Baeoura neretvaensis. Istraživanja se nastavljaju ove godine, a naučnici se okupljaju u periodu od 30. 5. do 7. 6.
Ono što ulijeva nadu da će ova područja biti zaštićena je podrška i od strane institucija
„U saradnji sa nevladinim sektorom smo valorizovali područje gornjeg toka rijeke Neretve i uputili nadležnom ministarstvu na proglašenje, a od ove godine planiramo da krenemo u sveobuhvatna terenska istraživanja područja oko rijeka Janj i Plive“, rekao je Dragan Kovačević, načelnik odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Istakao je da u eri kilmatskih promjena, ogromne industrijske proizvodnje i velike potrebe za resursima i energijom, zaštićena područja predstavljaju tek male enklave za očuvanje biološke, geološke i pejzažne raznolikosti.
„U tom kontestu, bez obzira što smo jedna tačkica na globalnom nivou, moramo dati svoj doprinos u očuvanju područja, vrsta i njihovih staništa. Kada bismo govorili o brojkama, onda možemo reći da je Republika Srpska dosegla nekih 3 % područja pod određenim vidom zaštite, ili 34 područja koja uživaju status zaštićenog područja“.
Spremnost lokalnih zajednica
Mr. Zineta Mujaković, šefica odsjeka za zaštitu prirode iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma je kazala da ovo ministarstvo ulaže velike napore kako bi povećali broj zaštićenih područja, što je i u skladu sa preuzetim obavezama iz UN Konvencije o biološkoj raznolikosti, ali da su procedure u FBiH kompleksne i spore, što uveliko otežava ovaj proces
„Ipak, vidimo spremnost i želju određenih lokalnih zajednica da zaštite netaknutu prirodu sa kojom su u neposrednom dodiru. Primjer područja koje bi trebalo zašititi u skladu sa nacionalnom legislativom u skorije vrijeme je Livanjsko polje, koje je najveće povremeno plavno kraško polje na svijetu i izuzetno je bogato jedinstvenim biodiverzitetom. Nadamo se da će upravo ovaj kraj biti primjer koji će pokazati da zaštita određenog područja donosi samo pozitivne pomake za lokalno stanovništvo i širu zajednicu“.
Pored Livanjskog polja i Neretve, Centar za životnu sredinu intenzivno radi na zaštiti Sane, Vrbasa, Trebižata i šuma oko Banjaluke, sa ciljem da se ovim područjima upravlja na principima održivosti i uključenosti lokalne zajednice.
Međunarodni dan biološke raznolikosti (biodiverzitet)
Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se 22. maja.
Međunarodni dan biološke raznolikosti (biodiverzitet) proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju.
Obilježava se svake godine 22. maja kao spomen na 22. maja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Bosna i Hercegovina je bogata biodiverzitetom. Postoji nekoliko područja opšteg značaja, uključujući šume, kršovita područja i rijeke ponornice, kao i druga područja koja mogu da funkcionišu kao sredstva u postizanju povezanosti kroz regionalna i transnacionalna područja. Zemljište je uglavnom brdovito i planinsko.
Prijetnje za ugrožavanje ovog istaknutog biodiverziteta se sastoje od neodrživog iskorištavanja zemlje kao i mali broj područja koja su pod bilo kojom formalnom zaštitom.
Presjedništvo Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 4. oktobra 2002. donijelo Odluku o ratifikaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti, po dobijenoj saglasnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Ova konvencija je temeljna, te je zacrtala novu koncepciju zaštite prirode, proširujući ovu detaljnost na očuvanje sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti i osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara
Konvencija određuje biološku raznolikost kao raznolikost unutar vrsta, među vrstama i među ekološkim sistemima. Ona dakle obuhvata sve oblike života koji u cjelini sami po sebi predstavljaju vrijednost koju treba očuvati bez obzira posjeduju li još neke posebne vrijednosti koje im pripisuje čovjek.
Konvencija uspostavlja očuvanje biološke raznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva.
Osnovni cilj konvencije je očuvanje i održivo korištenje biološke raznovrsnosti što podrazumijeva korištenje na način da se neće dugoročno osiromašiti živi svijet i njemu pripadajuća staništa nego će prirodni potencijal zemlje ostati na korištenje budućim generacijama.
Autorica: Maja Isović Dobrijević
