Mesa ima, ali većina ljudi nema ga čime platiti
Većina građana prisiljena je štedjeti i ne samo da pazi na to kad je niža tarifa struje, jer to mnogi odavno rade, nego je ova kriza dovela i do radikalnih poteza, piše Večernji list BiH. Cijene su toliko porasle da se građani odriču hrane koja im je nekad gotovo svakodnevno bila na stolu.
Kriza je uzela danak. Mesa ima, ali većina ljudi nema ga čime platiti. Od početka 2022. godine, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, počinje vrtoglavi rast cijena na globalnom tržištu, što se uvelike osjetilo i u BiH.
Pojeftinjenja nema
Iako su brojna poskupljenja u BiH pravdana rastom cijena nafte, nakon što je gorivo pojeftinilo, cijene su u stagnaciji – pojeftinjenja nema. Građani se s pravom pitaju kako spojiti kraj s krajem. Potrošačku košaricu, koja je dosegnula 3000 KM, ne mogu pokriti dvije prosječne plaće, a način na koji umirovljenici preživljavaju odavno je u domeni znanstvene fantastike. Polubijeli kruh stoji 1,80 KM, litra mlijeka ide i do 2,70 KM. Vreća brašna od 25 kg ne pada ispod 30 KM, dok se prije godinu dana mogla kupiti za 17 KM. U jednom razdoblju 2022. kilogram piletine stajao je do tada nezapamćenih 14 KM.
Kako kriza steže, građani BiH štede na svemu i svačemu, a lani je, u odnosu na prethodnu godinu, posebno pala potrošnja mesa, koje je u ovom razdoblju drastično poskupjelo. To potvrđuju i u mesnicama u kojima naglašavaju kako se suočavaju sa značajnim smanjenjem prometa, dok su pojedine trgovine, zbog pada zainteresiranosti kupaca izazvanog poskupljenjima, jedno vrijeme zaustavile prodaju teletine, junetine i svinjetine.
Dok je uvoz lani, u odnosu na 2021., bio približan, domaća proizvodnja mesa je, količinski, u ovom razdoblju pretrpjela značajan pad. Prema podacima VTK-a, u BiH je u 11 mjeseci 2022. uvezeno 61,28 milijuna kg, a tijekom cijele pretprošle godine 66,57 milijuna kg mesa i klaoničkih proizvoda.
S druge strane, prošle godine je, u odnosu na 2021., u klaonicama u RS-u zaklano 9640 grla goveda, ovaca i svinja manje. U tom razdoblju neto težina zaklanih životinja smanjena je za tisuću i nešto tona, dok je jedino porasla proizvodnja peradarskog mesa, podaci su Zavoda za statistiku RS-a.
Građani poručuju kako je unatrag godinu dana sve poskupjelo, zbog čega ni približno ne mogu kupovati kao ranije
“Možda meso ne bi bilo toliki trošak da je samo ono poskupjelo. Ali, drastično su porasle cijene svih roba, a najviše nas opterećuju poskupljenja hrane koju, praktički, svakodnevno moramo kupovati. Meso je i u dobra vremena bilo skuplja roba, ali sada je takva situacija da prosječno kućanstvo ni približno ne može kupovati mesa kao ranije bez obzira na to o kojoj je vrsti riječ jer je sve poskupjelo. Ljudi masovno kupuju pileća krilca i malo junećih kostiju, čisto da variva malo zamirišu. A kad se odlučimo počastiti teletinom ili junetinom bez kosti, kupimo 300 – 400 grama, i to je to, do daljnjeg. Istodobno, više spremamo jela od tijesta iako ni brašno ni makaroni nisu jeftini”, kazala je za Srpskainfo kućanica iz Banje Luke.
Rast cijena
Prema službenoj statistici, u prosincu lani, u odnosu na isti mjesec 2021., junetina s kostima bila je skuplja za gotovo trećinu, teletina bez kosti za 14,5%, svinjetina bez kosti za 36%, svježe pile za 30%, a pileći file za 18%.
Trenutačno u trgovinama teleći but stoji 27 KM, juneći but 21, juneći vrat 18 KM. Cijene u pojedinim mesnicama su i više, pa kilogram telećeg buta ide i do 31 KM, dok teleća plećka stoji 28, a teletina s kostima 22 KM, kolika je cijena i junećeg buta. Iz mesnica poručuju da je prodaja mesa pala za gotovo trećinu, što je posljedica poskupljenja, odnosno lošeg standarda velike većine građana.
Dok proizvođači hrane vode grčevitu borbu kako svako poskupljenje sirovina i energenata ukalkulirati u cijenu svojih proizvoda, građani nijemo gledaju kako im poskupljenja raspiruju i ono malo novca iz novčanika.
