Migranti “zatvorili” i granicu u BiH, potrebno sustavno rješavati krizu
Na području Unsko-sanske županije priljev je od 150 do 200 migranata, a građani su ogorčeni. Tako, primjerice, granični prijelaz Hadžin Potok-Bogovolja nije u funkciji za međunarodni promet upravo zbog ilegalnih migranata, i to od srpnja, piše portal Večernjeg lista BiH.
Sugovornik iz bh. sigurnosnog sektora ističe kako BiH mora drukčije i kvalitetnije urediti svoje granice
“Ne smijemo dopuštati da nam ovdje ulazi tko god želi, a migranti upravo tako ulaze. U BiH jedva preživljava domicilno stanovništvo s uređenim boravištem i poslom, pa ne znam koji nam je interes na proračunima još držati i migrante”, stava je. U BiH je najviše Afganistanaca, zatim slijede Marokanci, Kubanci, stanovnici Konga, Pakistanci, Turci, Iranci, Alžirci… Aktivistica iz Velike Kladuše Zahida Bihorac nedavno je za medije istaknula kako je mnogo predrasuda o migrantima i da nisu svi nasilni.
“Definitivno, ono što čujem od njih je da među njima ima ljudi od kojih i oni strahuju. I oni budu pretučeni, opljačkani, izbodeni. Jednostavno, postoje skupine koje su naklonjene kriminalu i nasilju – naglasila je. Osim državljana spomenutih zemalja, u BiH je sve više onih koji Afriku zamjenjuju Europom. Međutim, da se integriraju u društvo, sve bi, čini se, bilo jednostavnije. I EU ima problema s njima, a oni se, izgleda, guraju pod tepih. Odmah preko puta, u Hrvatskoj, još ljetos žestoko se reagiralo jer brojni migranti leže na klupama u Zagrebu, a u prihvatilištu je bilo i teže ozlijeđenih. – Naravno da ljudima treba pomagati, ali im treba pomagati na mjestu gdje problem nastaje – kazao je potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Igor Peternel. Smatra kako je problem primati ih bez ikakve kontrole “u ovako ranjeno društvo kakvo je hrvatsko” te da tu nema integracije jer ne postoji ni njihova želja da se integriraju.
“Moramo znati tko sve dobiva useljeničke dozvole, koga se pokušava integrirati u društvo, kako će se to raditi, zašto, u kojim brojevima, a ne da paralelno, prateći brojne druge afere u Hrvatskoj, zapravo izgubimo iz vida ozbiljan problem, a to je da svakodnevno mijenjamo strukturu svog stanovništva”, kazao je u izjavi, a slični problemi, izgleda, muče i BiH.
Zanimljivo je i da u BiH teret migrantske krize snosi uglavnom Federacija, Republiku Srpsku migranti ne zanimaju
“Imamo jasne politike i oko migranata. Kada smo tražili da se kaže kako ne može ni jedan migrant ući u Bosnu i Hercegovinu, a da će onaj koji uđe istog trenutka biti deportiran i kada smo to predlagali, oni su glumili neke humanitarce. Eto vam, sad se bavite tim pitanjem humanitarnog karaktera. Mi u Republici Srpskoj nećemo praviti kampove za migrante”, kategoričan je bio Milorad Dodik u jeku najvećeg priljeva u ovu zemlju, a takav je ostao i danas.
Radončićeve poruke
Onaj koji je u BiH proteklih godina ozbiljno upozoravao na velik problem samih migracija bio je bivši ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.
“Nemojte nam držati lekcije o humanosti. Ako ste tako humani, napravite centre kod sebe, a mi ćemo im omogućiti da, čim uđu u BiH, najčistijim vlakovima i autobusima dođu do vas”, grmio je tada i slao poruke Europi, kao jedan od rijetkih koji je stvari nazivao pravim imenom, bez umotavanja.
A onda je došao Selmo Cikotić (SDA), koji je Unsko-sansku županiju pretvorio u najfrekventnije odredište za migrante.
