Milijun godina stara lubanja iz Kine ruši sve što znamo o ljudskoj evoluciji

Znanstvenici su, uz pomoć najsuvremenijih digitalnih tehnika, rekonstruirali gotovo milijun godina staru lubanju pronađenu u Kini. Rezultati otkrića mogli bi iz temelja promijeniti naše razumijevanje ljudske povijesti, pomaknuti vremenske granice pojave prvih ljudskih skupina i preispitati dosadašnje teorije o podrijetlu Homo sapiensa, neandertalaca i denisovaca, javlja CNN.

Lubanja koja prkosi klasifikaciji

Lubanja, poznata pod nazivom Yunxian 2, otkrivena je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća u kineskoj provinciji Hubei, na području rijeke Han. Fosil je star oko milijun godina, a iako je bio teško oštećen, znanstvenici su ga uz pomoć CT skeniranja i digitalne rekonstrukcije uspjeli “vratiti u život”. Ova lubanja, zajedno s još jednim pronađenim primjerkom s istog lokaliteta, desetljećima je zbunjivala stručnjake jer se nije uklapala u postojeće klasifikacije ljudskih predaka. Najnovija istraživanja sada sugeriraju da pripada ranoj evolucijskoj liniji povezanoj s takozvanim “Čovjekom zmajem” (Homo longi) i zagonetnim denisovcima, populacijom drevnih ljudi otkrivenom tek prije nešto više od deset godina.

Preokret u ljudskom obiteljskom stablu

Studija, objavljena u prestižnom časopisu Science, analizirala je Yunxian 2 u usporedbi s više od stotinu drugih fosilnih lubanja. Rezultati pokazuju da su se naši preci počeli razdvajati u različite skupine mnogo ranije nego što se dosad mislilo – čak prije 1,3 milijuna godina. To znači da su se linije koje su dovele do modernih ljudi (Homo sapiensa), denisovaca i neandertalaca odvojile stotinama tisuća godina ranije od dosadašnjih procjena, koje su se kretale između 700.000 i 500.000 godina.

Prema koautoru studije, britanskom paleoantropologu Chrisu Stringeru, riječ je o radikalnoj promjeni u razmišljanju: “Ovo otkriće sugerira da je ljudska evolucija bila mnogo složenija i da su se naši preci počeli granati puno ranije nego što smo vjerovali.” Ako se nalazi potvrde, pojava naše vrste pomaknula bi se za čak 400.000 godina unatrag, što bi značilo potpuno preoblikovanje dosadašnjeg znanja o ljudskom podrijetlu.

Kontroverze i dileme

Lubanja je isprva svrstana u Homo erectusa, jednu od ranijih ljudskih vrsta. Međutim, iako joj je moždana šupljina nalikovala toj vrsti, drugi detalji – poput ravnih jagodičnih kostiju – odudarali su od tipičnih obilježja Homo erectusa. Zbog toga je tim znanstvenika predvođen Xiaobo Fengom sa Sveučilišta Shanxi u Kini zaključio da lubanja zapravo pripada ranoj varijanti Homo longi, usko povezanoj s denisovcima. To bi značilo da su azijski fosili koji se do sada teško uklapali u ljudsku evolucijsku priču dio iste linije. Treća lubanja pronađena u Yunxianu 2022. godine mogla bi uskoro dati još jasnije odgovore i potvrditi rezultate.

Šira analiza i nove hipoteze

Kombinacijom digitalne rekonstrukcije i filogenetskih analiza, Stringer i njegov kolega Xijun Ni stvorili su novo evolucijsko stablo. Njihovi rezultati pokazuju da su denisovci i Homo sapiens bliže povezani nego što se ranije mislilo – čak bliže nego neandertalci, za koje se dugo vjerovalo da su naši najbliži rođaci. Ova tvrdnja već izaziva rasprave u znanstvenoj zajednici. Ryan McRae, paleoantropolog iz Smithsonian instituta, koji nije sudjelovao u istraživanju, pohvalio je kvalitetu rekonstrukcije, ali je izrazio sumnju u prebrze zaključke o cijelom obiteljskom stablu: “Studija je ambiciozna i sugerira da su podrijetla Homo sapiensa, denisovaca i neandertalaca dvostruko starija nego što smo dosad mislili. No, pitanje je jesmo li doista spremni prihvatiti tako veliku promjenu na temelju ograničenih podataka.” Prema McRaeu, ako je vremenska linija istraživača točna, jedini logičan zajednički predak svih ovih skupina mogao bi biti Homo erectus, vrsta koja je živjela prije 1,5 milijuna godina i koja se proširila iz Afrike po Aziji i Europi.

Istočna Azija – skriveno središte ljudske povijesti?

Istraživači ističu da nalazi iz Kine ukazuju na to da istočna Azija ima ključnu ulogu u kasnijim fazama ljudske evolucije. Tradicionalno se Afrika smatrala jedinom “kolijevkom čovječanstva”, ali Yunxian i slična nalazišta sugeriraju da je priča o ljudskom podrijetlu mnogo složenija i geografski šira. “Lubanje su dragocjeni prozor u prošlost jer nose prepoznatljive anatomske detalje. Otkrića iz Yunxiana pokazuju da još uvijek imamo mnogo toga za naučiti o našim korijenima,” zaključuje Stringer.

Nova analiza lubanje iz Yunxiana mogla bi unijeti revoluciju u razumijevanje ljudske povijesti. Ako se nalazi potvrde, našu vrstu, neandertalce i denisovce morat ćemo promatrati u svjetlu mnogo starijih podjela nego što smo dosad vjerovali. Iako dio stručnjaka poziva na oprez i dodatna istraživanja, jedno je sigurno – ljudska evolucija daleko je složenija nego što je prikazuju udžbenici, a istočna Azija sve više se potvrđuje kao ključni prostor za otkrivanje skrivenih poglavlja naše prošlosti.

federalna.ba