Na današnji dan 1865. godine rođen Ćiro Truhelka
Ćiro Truhelka rodio se u Osijeku 2. veljače 1865. godine. Pohađao je gimnaziju u Osijeku i Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1882. godine. Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti i povijest (a ne arheologiju kako se to često prepisuje kroz literaturu), objavljuje Hkdnapredak.com
Još kao student volonterski je surađivao s Isidorom Kršnjavim u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu i izradio njegov prvi katalog (1885.). Kasnije je postao kustos (1886.), a zatim i ravnatelj Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu (1903.).
Bio je predsjednik Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti je zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.
Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima.
Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
Truhelku je upravitelj Bosne Benjamin Kállay 1886. godine pozvao u Bosnu s namjerom da mu povjeri stručno vođenje bosanskog muzeja, koji se tek trebao osnovati. U Sarajevu je tada već postojalo neko muzejsko društvo, ali su to bili samo ljubitelji starina, amateri, bez ijednoga stručnjaka. Uz Kállayevu izdašnu pomoć, Truhelka je uspio g. 1888. osnovati muzej u novoj zgradi na crkvenom trgu, blizu kasnije katedrale i okupiti niz zauzetih, stručnih suradnika. Tako je Muzejsko društvo uskoro prestalo djelovati i ugasilo se samo od sebe.
Fra Ignacije Gavran napisao je u Svjetlu riječi kako se pored arheologije (pretpovijesne, rimske i starokršćanske), Truhelka s osobitom ljubavlju bavio srednjovjekovnom Bosnom. Bio je zadivljen brojnim stećcima te se odmah dao na to da ih što je moguće više pobilježi i opiše, a osobito da objavi natpise i likove isklesane na njima. To je radio gotovo trajno za svoga boravka u Bosni. Tako je opisao, možda najljepši, stećak iz Donje Zgošće i prenio ga u Zemaljski muzej.
Za povijest srednjovjekovne Bosne važan je i njegov rad o starim bosanskim gradovima-utvrdama
S osobitom je ljubavlju istražio jajačke tzv. katakombe (nedovršenu grobnu crkvu vojvode Hrvoja, isklesanu u stijeni), kraljev grob i druge jajačke starine. Zanimljivo, prvi lokalitet srednjovjekovne arheologije, kada je u pitanju Truhelka, jeste Kraljev grob (grob posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića) u Jajcu. Istraživanja su provedena početkom ljeta 1888. Truhelka je istraživao i grob Dive Grabovčeve.
Već u samim počecima rada Zemaljskog muzeja Truhelka je znao upoznati europsku javnost s velikim otkrićima u Bosni. On je priredio niz izložaba (u sklopu drugih, europskih i svjetskih), na kojima je svijetu uspješno predstavio što je pronađeno u Bosni i posebnosti bosanske nošnje, njihovu domaću radinost, umjetnički obrt pa i prirodno blago Bosne.
Važnije izložbe: u Beču (1891. i 1898.), u Budimpešti (1896. i 1910.), u Brusselu (1897.) te u Parizu (1900.)
Skladno postavljeni, bosanski paviljoni bili su među najljepšima i pobudili su silno zanimanje za Bosnu pa su onda potaknuli i znatan broj stranaca da posjete BiH.
Organizirao je prvi svjetski skup arheologa i antropologa u Sarajevu 1896., a na njemu su sudjelovala sva eminentna imena u to vrijeme. Ćiro Truhelka je, zanimljivo, dva puta bio umirovljen. Nekoliko godina nakon prvog umirovljena 1926. poslan je u Skoplje kako bi radio na tamošnjem sveučilištu sve do 1931. Posljednje desetljeće života proveo je u Zagrebu gdje je i umro 18. rujna 1942.
Iako je Sarajevu i Bosni i Hercegovini toliko dao, Truhelka u glavnom gradu nema ni ulicu, bistu ili trg.
