Na deset tisuća stanovnika u Švedskoj rade 72 liječnika, a u BiH svega 23
Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, na kraju 2022. u zdravstvenim ustanovama bila su zaposlena ukupno 34.322 zdravstvena djelatnika
S nedostatkom liječnika suočava se veliki broj zemalja, međutim, prema podacima posljednje infografike koju je izradio Pixsell, stanje u Bosni i Hercegovini trenutačno je najlošije, piše Večernji list BiH.
Kako je vidljivo iz spomenute grafike, najviše liječnika ima Švedska, i to 72 na 10.000 stanovnika. Belgija i Grčka zauzele su drugo mjesto sa 64 liječnika na navedeni broj stanovnika. Na trećem mjestu nalazi se Portugal s 58 liječnika, zatim Austrija s 55, Norveška s 52 i Latvija s 51 liječnikom na 10.000 stanovnika. Srbija i Crna Gora imaju po 28 liječnika na navedeni broj stanovnika, Hrvatska 36, a Bosna i Hercegovina svega 23 liječnika.
Trend odlaska
Na konstantan nedostatak liječnika upozoravali su iz Liječničke komore već nekoliko puta, a poseban je problem s liječnicima primarne medicine kojih, prema nekim podacima, u ovoj zemlji nedostaje čak 50 posto. Podatak da se jedan liječnik brine o više od dvije tisuće pacijenata dovoljno govori o tome koliko je situacija ozbiljna. Samo je nešto više od 740 liječnika obiteljske medicine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nastavi li se ovakav trend odlaska stručnog osposobljenog medicinskog kadra, zdravstvene ustanove mogle bi biti pred kolapsom. Poseban problem predstavlja činjenica da mladi nisu zainteresirani za rad u manjim ambulantama, a nerijetko je teško doći i do specijalizacije.
Zbog svega navedenog liječnik se nerijetko nađe u situaciji da umjesto 35 pregleda i do 70 pacijenata. Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, na kraju 2022. godine u zdravstvenim ustanovama u ovom bh. entitetu bila su zaposlena ukupno 34.322 zdravstvena djelatnika. Od navedenog broja, 2078 je doktora medicine, a 3945 doktora medicine, specijalista i subspecijalista. U istom razdoblju doktora stomatologije u FBiH bila su 1004, a doktor stomatologije specijalist 401. Ako se uzmu u obzir podaci iz 2014. godine, broj zdravstvenih djelatnika u ovom bh. entitetu značajno je povećan.
Naime, 2014. godine u zdravstvenim ustanovama u ovom bh. entitetu bilo je zaposleno ukupno 30.408 zdravstvenih djelatnika. Od navedenog broja, 1398 su doktori medicine, a 3638 doktori medicine, specijalisti i subspecijalisti.
Niske plaće
Najveći broj liječnika specijalista registriran je u starosnoj dobi od 55 i više godina. Značajnijem povećanju broja liječnika u ovoj državi u prilog ne idu ni njihova primanja. Naime, liječnici u BiH imaju najniže plaće u regiji odnosno u Europskoj uniji. Tako crnogorski liječnici specijalisti, prema dostupnim podacima, imaju plaću od 2500 eura, a liječnici subspecijalisti i do 3000 eura. U Hrvatskoj je prosječna plaća liječnika specijalista oko 2800 eura, a subspecijalista gotovo 3000 eura. U BiH se prosječne plaće liječnika specijalista kreću oko 2000 eura, odnosno 4000 KM, a subspecijalista oko 2200 eura ili gotovo 4400 KM. Dr. Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, nedavno je za medije istaknula kako je prisutan deficit kadrova.
– Kolege odlaze, pogotovo ih motivira to što u zemljama koje biraju za svoju budućnost za mnogo više novca obavljaju manje posla i tako upadamo u začarani krug jer sve je manje zdravstvenih djelatnika, a oni koji ostaju sve su nezadovoljniji – upozorila je Berberović.