NA KLAĐENJE NAJVIŠE TROŠI HNŽ: ‘Idemo u ponor, ne stvaramo samo zemlju dužnika, već i malu kastu bogatih’
Usprkos teškoj ekonomskoj situaciji, kad iznosi minimalnih plaća i mirovina nisu dovoljni ni za petinu mjesečne potrošačke korpe, pokušavajući da preko noći dođu do bogatstva i boljeg života, građani FBiH milijarde maraka troše u kladionicama.
Zemlja bolesnih
Prema podacima koje je Avaz dobio u Poreznoj upravi FBiH, stanovnici ovog entiteta su za pet godina, u razdoblju od 2019. do 2023., u kladionicama ostavili 8.145.848.753 KM.
Zaključno s kolovozom ove godine, ukupan promet priređivača igara na sreću klađenjem iznosio je 1.054.042.071 KM.
Najviše novca, 197,1 milijun KM, izdvojili su građani HNŽ, dok su uplate u BPŽ Goražde iznosile 9,5 milijuna maraka.
”Idemo u ponor. Ono što je meni posebno tužno, o tome vrlo često razmišljam, jest činjenica da ne samo da stvaramo zemlju bolesnih dužnika već i malu kastu izuzetno bogatih koji nam svima kroje sudbinu, a našu djecu odgajamo tako da im se kladionice i kockarnice prezentiraju kao nešto što je sasvim normalno, neupitno, pa čak i poželjno”, kaže dr. Marko Romić, osnivač i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK iz Mostara.
Srednji sloj
Naglašava kako se bogata manjina nije obogatila na igrama na sreću te da astronomskim prihodima kladionica uglavnom pomažu siromašni.
”Najveći broj kockara su zapravo donji srednji sloj i sirotinja, koji se nadaju da će tu svoju bijednu situaciju promijeniti nabolje tako što će dobiti neku veliku sumu na kladionici. Svakodnevno svjedočim raspadima života pojedinaca u svakom smislu i primjećujem da sve teže to podnosim”, kaže Romić.
Brakovi pucaju za mjesec
”Veoma je teško slušati i gledati mladu ženu koja se tek udala, a već se razvodi. Ima slučajeva da ti brakovi pucaju već za mjesec, kad otkriju da su njihovi muževi dužni toliko da u sljedećih 10 ili 15 godina taj novac oboje ne mogu vratiti”, ističe Romić.
