Nacional otkriva kako bi izlazak osamdesetak uglednih članova HDZ-a BiH mogao naznačiti početak raspada Čovićeve stranke

Nacional je proteklog tjedna istražio brojno i demonstrativno napuštanje Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), iz koje je od kraja kolovoza istupilo osamdesetak članova nezadovoljnih autokratskim metodama predsjednika stranke Dragana Čovića, među kojima su i parlamentarni zastupnici, gradonačelnici te visoki i viši stranački dužnosnici.

Ti su događaji, doznao je Nacional, pokrenuli trend i postali okidač za svojevrstan “domino efekt” raspada velikih dijelova Čovićeve stranke koji će okončati njegovu osamnaestogodišnju vladavinu strankom, ali i hrvatske birače u BiH potaknuti na odmak od HDZ-a BiH te ako se ništa ne promijeni, vrlo vjerojatno uzrokovati i gubitak najmanje jednoga, ako ne i dvaju parlamentarnih mandata za HDZ Andreja Plenkovića u izbornoj jedinici za dijasporu na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, piše Nacional.hr

Još od formiranja HDZ-a 1990., stranke koja je nastala 2006. raskolom u HDZ-u BiH, nije se, u tako kratkom vremenu, dogodio tako masovan i demonstrativan egzodus iz stranke: nezadovoljstvo je eruptiralo u trima od šest županija Federacije BiH, u koliko ih Hrvati žive u većem broju ili su većina.

Prvi je, 31. kolovoza, stranku napustio Ivo Tadić iz Žepča, zastupnik HDZ-a BiH u Domu naroda Federacije BiH i u Skupštini Zeničko-dobojske županije, ratni veteran i umirovljeni časnik HVO-a te jedan od najuglednijih dužnosnika HDZ-a BiH sa žepačkog područja. Nakon što je Tadić objavio da napušta stranku zbog “rušenja hrvatskih nacionalnih interesa” te “nestatutarnih i nedemokratskih izbora u stranci“, njegov je potez pokrenuo val izlazaka koji nije prestao do danas: tijekom rujna i u prvom tjednu listopada HDZ BiH su, kronološkim redom, napustili ugledni gradonačelnik važnog srednjobosanskog gradića Vareša Zdravko Marošević, zastupnica u skupštini Livanjske županije Marija Bagarić, četrnaestoro članova Županijskog odbora HDZ-a BiH Zeničko-dobojske županije, među kojima su Robert Bošnjak, član Središnjeg odbora HDZ-a BiH i dopredsjednik Mladeži HDZ-a BiH; Ante Kelavić, međunarodni tajnik Mladeži HDZ-a BiH i predsjednik Mladeži u Maglaju; Ivan Lovrić, član Predsjedništva Mladeži HDZ-a BiH i Antonio Šimunović, predsjednik Zeničko-dobojskog Županijskog odbora Mladeži HDZ-a BiH.

Nekoliko dana nakon što je tih četrnaestoro mladih i obrazovanih ljudi zajednički napustilo stranku, isti potez je u jednom danu, 3. listopada, poduzelo još 64 mahom mladih i visokoobrazovanih članova HDZ-a BiH iz Žepča, među kojima su i bivši ministri financija u vladi Zeničko-dobojske županije Andrej Kajić i Josip Lovrić; Valentina Trogrlić, bivša članica Predsjedništva Mladeži HDZ-a BiH i predsjednica zeničkog Županijskog odbora Mladeži HDZ-a BiH, te Dragan Janko, umirovljeni pukovnik i predsjednik županijske Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Zenica.

Tri dana kasnije, proteklog petka, 6. listopada, iz HDZ-a BiH demonstrativno je istupio i Fabo Stanić, bivši predsjednik Općinskog vijeća Novi Travnik i ratni veteran HVO-a.

Takav politički potres odmah je izazvao i posve konkretne političke učinke u izvršnoj vlasti Zeničko-dobojske županije: u petak, 6. listopada, Ivo Tadić, koji je u županijskoj skupštini nastavio djelovati kao nezavisni zastupnik, pridružio se opoziciji, koja je s njegovim glasom uspjela srušiti dosadašnju i oformiti novu parlamentarnu većinu pa je promijenjena vlada, čime je HDZ prvi put u povijesti u Zeničko-dobojskoj županiji otišao u opoziciju, i to zbog političkog ogorčenja jednoga od svojih najuglednijih tamošnjih članova; pritom dodatnu političku težinu nosi činjenica da je nova skupštinska većina koju je podržao Tadić načinjena od stranaka među kojima su i Stranka demokratske akcije (SDA) te Demokratska fronta (DF) Željka Komšića. Za zenički kraj, a naročito za tamošnje Hrvate, to je iznenađujući politički obrat koji bi, ako je suditi prema informacijama nekoliko obaviještenih izvora iz HDZ-a BiH i BiH koje je proteklog tjedna prikupio Nacional, mogao biti tek početak ozbiljnih političkih promjena na hrvatskoj političkoj sceni u BiH, ali i preko granice, u Hrvatskoj, jer će vjerojatno izazvati izravne, za HDZ Andreja Plenkovića izrazito nepovoljne implikacije na sastav Hrvatskog sabora poslije predstojećih parlamentarnih izbora.

‘Objektivni promatrač jednostavno ne može razumjeti gdje je ključ bezrezervne Plenkovićeve potpore Čoviću i čelništva hrvatskog HDZ-a prema rukovodstvu HDZ-a BiH’, tvrdi Nacionalov izvor

Na tu mogućnost Nacional je proteklog vikenda upozorio dobro obaviješteni izvor iz HDZ-a BiH, koji je želio ostati anoniman, a zbog opisanih događaja zabrinut je za sudbinu svoje stranke. “Andrej Plenković već je jučer trebao napraviti kvalitetnu analizu ovih odlazaka, jer se bojim da će već sutra biti kasno: gotovo sam siguran da će, ostane li sve isto, HDZ u jedanaestoj izbornoj jedinici ostati bez jednoga, a možda i dvaju saborskih mandata”, kazao je taj izvor Nacionalu.

“Objektivni promatrač jednostavno ne može razumjeti gdje je ključ bezrezervne Plenkovićeve potpore Čoviću i čelništva hrvatskog HDZ-a prema rukovodstvu HDZ-a BiH. Prema mišljenju mnogih u hrvatskoj politici u BiH, pa i u HDZ-u BiH, Plenković bi se morao upitati jesu li u Hrvatskom narodnom saboru svi ostali pijuni, a samo jedan kralj. Čija će odgovornost biti ako sutra budemo imali tri ili pet konkurentskih kandidacijskih lista za Sabor i ako Plenković ostane bez jedne ili dviju ruku u Saboru? Poražavajući je način na koji se i Plenković i kompletna HDZ-ova struktura u Hrvatskoj u ovome trenutku odnose prema Hrvatima u BiH, jer se o svemu informiraju samo na jednoj adresi – onoj Dragana Čovića”, kazao je Nacionalu izvor iz HDZ-a BiH.

Ugled te adrese, sudeći prema riječima drugog upućenog izvora iz Čovićeve stranke, dramatično opada iz dana u dan

“Neupućenima ovaj niz izlazaka iz HDZ-a BiH možda izgleda iznenađujuće, pa i spektakularno, jer javnost nije navikla da se takve stvari događaju u HDZ-u BiH. Ali za one koji bolje poznaju stanje u stranci, ne događa se ništa neočekivano: bilo je samo pitanje vremena kada će način vladanja strankom dovesti do toga da pojedinci, pa i veće skupine uglednih i manje uglednih članova, podignu glas prosvjeda. Jer HDZ BiH možemo nazvati ‘društvom jedne osobe’: jedan odlučuje o svemu, a svi ostali su nijemi promatrači koji nemaju petlje, nego su tu samo da klimaju i podižu ruku. Nezadovoljstvo tinja već dugo, ali znate kako je – Hrvatima u BiH egzistencija još uvijek ovisi o tome imaju li člansku iskaznicu HDZ-a. Ako nemaju, teško će do kruha, a ako se i izbore za pravo da žive od svoga rada, vrlo brzo će kruha morati tražiti na drugoj adresi ako se slučajno zamjere političkim elitama, a naročito prvom čovjeku HDZ-a BiH”, sumornu sliku hrvatskog stanja u susjednoj zemlji iznio je za Nacional izvor iz stranke.

Pritom činjenica da o tom stanju tako otvoreno govore ljudi iz samog HDZ-a, svjedoči da je nezadovoljstvo uistinu na vrhuncu, a svjedočanstva o izbornim krađama u stranci počela su se već objavljivati i javno: na društvenim mrežama nedavno je objavljena bizarna snimka iz Žepča, na kojoj se vidi kako član HDZ-a BiH na unutarstranačke izbore pušta samo odabrane članove stranke s nekog popisa, dok ostalima ne dopušta ni da uđu u prostorije stranke.

HDZ-ov stranački izvor Nacionalu je objasnio da je nezadovoljstvo kulminiralo “iz jednog jednostavnog razloga: svi unutarstranački izbori u HDZ-u BiH, na svim razinama – od temeljnih ogranaka, preko općinskih, gradskih, županijskih i entitetskih organizacija, pa do središnjih tijela – čista su i puka formalnost.

Uvijek se unaprijed zna tko mora i smije biti izabran

I, naravno, sada su stranački veterani, ljudi koji su za HDZ BiH napravili mnogo toga dobrog i koji su sve ove godine nosili stranku, počeli dizati glas jer ne žele prihvatiti da se pod krinkom navodnog kadrovskog podmlađivanja na pozicije dovode osobe koje nemaju stranačku potporu, nego su samo našle načina da se umile prvom čovjeku.” Isti je izvor nastavio: “U HDZ-u BiH nema uobičajenih demokratskih procedura kada je riječ o odabiru kadrova, što je ključ kvalitete svake stranke. Ne poštuju se prijedlozi lokalnih organizacija, nego obrnuto: uvijek se kaže tko mora biti predložen i taj prolazi, bez obzira na to je li radio za stranku i je li prošao ikakvu proceduru. Odluke se donose daleko od stranke i od unutarstranačke demokracije, najčešće u nekim ugostiteljskim prostorima, a onda se kontroliranim medijima, koji nažalost i dalje služe jednom čovjeku, plasira priča o navodnoj demokraciji, podmlađivanju, traženju boljih rješenja…”

Izlazak dijela članova HDZ-a BiH iz stranke rezultat je dugogodišnje vladavine Dragana Čovića koja je rezultirala napretkom Čoviću odanih ljudi koji nemaju nikakve profesionalne reference

Analizu sumorne političke današnjice Čovićeve stranke upotpunio je još jedan izvor, odlično upućen u odnose unutar, kako se to običava reći, “stožerne stranke Hrvata u BiH”: “U posljednje vrijeme na položaje je došlo mnogo Čoviću odanih ljudi koji nemaju nikakve profesionalne reference i koji se ni na jednom području nisu dokazali, nego su imenovani samo zato da budu garancija da će biti provedeno ono što je prvi čovjek zamislio. Zato se događa to što se događa u Zeničko-dobojskoj županiji, ogromno je nezadovoljstvo i u središnjoj Bosni, a ima previranja i u Hercegbosanskoj županiji”, kazao je Nacionalov izvor pa analizirao i stanje u najčvršćoj Čovićevoj utvrdi, Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj je i Mostar.

“I ondje je mnogo unutarnjih gunđanja, ali još uvijek nema hrabrosti da se kaže ono što je ovih dana rečeno u Žepču, Varešu, Novom Travniku i drugdje. U Hercegovačko-neretvanskoj, naime, najsnažnija je infrastruktura okupljena oko lidera jer su interesno najbolje uvezani. Ali mislim da će unutarstranački sukobi uskoro eskalirati i u tom dijelu Hercegovine premda je ondje još uvijek sve kontrolirano, jer je jednom broju časnih, poštenih i vrijednih ljudi u HDZ-u BiH dosta da neka fina gospoda i uglađene gospođe, koji o stranci i politici ne znaju mnogo, preko noći bivaju imenovani na najodgovornije dužnosti.”

Izvor odlično upućen u političke odnose u srednjoj Bosni, gdje se nezadovoljstvo Čovićevim načinom vođenja HDZ-a BiH čini najsnažnijim, analizirao je za Nacional trenutne odnose na tom području, sugerirajući da je potres u HDZ-u BiH mnogo ozbiljniji nego što se na prvi pogled čini. “Sljedeće godine u ovo vrijeme lokalni su izbori u BiH. HDZ BiH nastavit će gubiti potporu. Ovo što se sada događa, trend koji je krenuo, bez sumnje će utjecati na poziciju stranke u Domu naroda Federacije BiH za tri godine, na općim izborima.

Vjerujte, HDZ BiH više nikada neće biti ono što je bio

SDA, s druge strane, samo čeka da se osveti HDZ-u BiH jer su ih izbacili iz vlasti na državnoj razini i da odabere drugog partnera. HDZ BiH, dakle, u srednjoj Bosni prestaje biti poželjan partner, a već dulje gubi povjerenje birača. Pazite, HDZ BiH je u srednjoj Bosni nekada osvajao 33 do 34 tisuće glasova na izborima, a već na posljednjima, 2022., osvojio je 27 tisuća. To je pad od sedam tisuća glasova; istodobno je HDZ 1990. osvojio dvostruko više glasova – to govori o rejtingu HDZ-a BiH”, analizira izvor Nacionala.

Za takvo stanje, tvrdi, najodgovorniji je Čovićev bliski suradnik Marinko Čavara, bivši HDZ-ov predsjednik Federacije BiH i sadašnji zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, kojega je SAD u međuvremenu uvrstio na svoju listu sankcioniranih političara: “Čavara je 2017. unio sukob u HDZ Žepča i Zeničko-dobojske županije, kad je mijenjao Nikolu Grubešića koji je unutar HDZ-a ostvario najbolji rezultat. Protiv Čavare je i danas načelnik Kiseljaka i predsjednik tamošnjeg HDZ-a Mladen Mišurić Ramljak, koji svoj ostanak u HDZ-u uvjetuje odlaskom Čavare. Situacija u Kiseljaku je takva da općinski odbor, koji vodi Mišurić Ramljak, uopće ne sudjeluje u radu Županijskog odbora, zamrznuli su status. Ramljak će vjerojatno do lokalnih izbora, u ovo vrijeme sljedeće godine, ostati u HDZ-u BiH, ali će tada, ako se ništa ne promijeni, napustiti stranku – a on je, podsjećam, u Kiseljaku iznimno utjecajan.”

Prvi je, 31. kolovoza, stranku napustio Ivo Tadić iz Žepča, zastupnik HDZ-a BiH u Domu naroda Federacije BiH

U Vitezu, za hrvatsku politiku u BiH vrlo važnom gradu u srednjoj Bosni, proteklog tjedna objavljena je vijest o formiranju nove stranke – Hrvatske viteške stranke (HVS). U četvrtak, 5. listopada, održan je i prvi sastanak inicijativnog odbora HVS-a, na kojemu je sudjelovalo pedesetak osnivača. Nacionalov izvor tvrdi da je riječ o “sljedećem koraku raspada HDZ-a BiH”. “U HVS će ući sto ljudi koji će napustiti HDZ BiH i HDZ 1990. I Žepče će ići tim putem. Počinje priprema za lokalne izbore, a to za HDZ BiH nikako neće biti dobro”, kazao je izvor Nacionala, koji je uvjeren da osipanje HDZ-a BiH na tom području prerasta u trend i poprima obrise “domino efekta”.

“Rasulo će se sigurno nastaviti. Pazite: u Srednjobosanskoj županiji imate jedanaest jakih općinskih organizacija HDZ-a BiH. Za predsjednika je postavljen Radoje Vidović, koji je iz Kreševa, gdje živi tisuću stanovnika. Pa normalno je da će Kiseljak i Vitez, s petnaest tisuća Hrvata, biti nezadovoljni. Ali lakše je Čoviću kontrolirati čovjeka iz malog mjesta, nego iz grada s jačom gospodarskom moći i s drukčijim načinom razmišljanja.” Zanimljivo je, pritom, da je Radoje Vidović jedan od troje zastupnika koji su s liste za dijasporu HDZ-a na proteklim parlamentarnim izborima ušli u Sabor i istodobno prvi zastupnik iz srednje Bosne kojemu je to uspjelo. Ali neće opet, kako sada stvari stoje.

Nacionalov izvor objašnjava:

“U srednjoj Bosni izborno mjesto za izbore u Hrvatskoj je Vitez. Sukobi u HDZ-u izbili su u mnogim mjestima iz kojih birači glasuju u Vitezu, a nezadovoljstva je mnogo i drugdje: u Žepču, Vitezu, Kiseljaku, Uskoplju, Novom Travniku, Jajcu… Na temelju tih glasova Radoje Vidović ušao je u Sabor i zahvaljujući njemu Plenković ima većinu. To bi ubuduće moglo propasti. U sljedećim mjesecima bit će jako važno hoće li Plenković uspjeti okupiti taj nezadovoljni dio HDZ-a BiH; hoće li, na primjer, Ramljaka iz Kiseljaka uspjeti motivirati da ga podrži na izborima. Jer ako ne pridobije te ljude, i hrvatski HDZ postat će žrtva trenda, pravog domino-efekta urušavanja HDZ-a BiH, i to ne samo u srednjoj Bosni: sljedeći izlasci mogli bi biti u Livnu, a postoje naznake da i gradonačelnik Mostara Mario Kordić slično razmišlja.”

U Vitezu, za hrvatsku politiku u BiH vrlo važnom gradu u srednjoj Bosni, proteklog tjedna objavljena je vijest o formiranju nove stranke – Hrvatske viteške stranke (HVS) u koju bi trebalo ući stotinjak članova HDZ-a

Potvrdio je to za Nacional još jedan izvor iz Čovićeve stranke, koji ne dvoji da je uspješna kandidatura Marija Kordića za gradonačelnika Mostara na posljednjim lokalnim izborima bila “najbolji Čovićev kadrovski potez u posljednjih najmanje deset godina”. “Ali Kordić je čovjek drugačijeg profila od 99 posto onih kojima se Čović okružio i koji paze da dignu istu ruku koju je podigao i lider, jer se boje da ne bi slučajno štogod pogriješili. Kordić pokušava voditi Mostar drugačije, a ne tako da sve bude kontrolirano iz jednog centra moći. On želi da grad diše punim plućima i da bude gradonačelnik svih njegovih građana. Svjestan je da su ratni ožiljci još teški, ali da je to zato što politike ‘zavadi pa vladaj’ truju svaka svoj narod, kako bi što bolje profitirale na svakim sljedećim izborima.

Gradonačelnik Kordić pokušava živjeti Mostar drugačije: radovati se uspjehu Zrinskog, ali i uspjehu Lane Pudar; radovati se svemu što dolazi iz grada na Neretvi. Ali veliki dio onih koji bi njemu šefovali žele da aplaudira samo onima kojima bi oni aplaudirali i da ne pokazuje da je gradonačelnik svih. Kordić pokazuje karakter, u smislu da je gradonačelnik svakog građanina Mostara, ali mu to čak ni u vlastitoj stranci ne prihvaćaju baš za najbolju osobinu. Ipak, vjerujem da dolazi vrijeme u kojemu će Kordić i njemu slični udahnuti u BiH drugačiju politiku i obnašanje vlasti od onoga što živimo unatrag dvije, tri decenije”, kazao je Nacionalu izvor iz HDZ-a BiH.

Izvori upućeni u odnose na hrvatskoj političkoj sceni u BiH rekli su Nacionalu kako aktualni egzodus iz HDZ-a BiH ima još kompleksnih uzroka, ali da ga je omogućila, među ostalim, i činjenica da je Visoki predstavnik, u noći poslije proteklih općih izbora, nametnuo parcijalne promjene Izbornog zakona kojima je zaštitio položaj Hrvata u Domu naroda Federacije BiH. Isto tako, Željko Komšić – čiju politiku svi Nacionalovi sugovornici jednodušno ocjenjuju pogubnom za budućnost BiH – više se nema pravo kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao što je sve izglednije da će Izborni zakon BiH uistinu biti promijenjen tako da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH.

Sve je to relaksiralo dio hrvatskih političara u BiH, koji više nemaju osjećaj urgentnog i nužnog okupljanja oko zaštite temeljnih nacionalnih interesa, čak i po cijenu autokracije i korupcije koje cvjetaju u takvoj atmosferi trajnog izvanrednog stanja. “No dubinski i ključni uzroci ove situacije ipak su u odgovornosti Dragana Čovića, koji već osamnaest godina HDZ BiH vodi autokratskim metodama, glavni je odgovoran za korupciju i ne mari kako žive Hrvati u BiH. Nepotizam i korupcija naše ljude tjeraju iz BiH.

Iz srednje Bosne posljednjih godina iselilo se više ljudi nego za vrijeme rata, kada se glava gubila. Ljude su iselili pogubni ekonomski trendovi, koje HDZ nije htio ispravljati i usmjeravati na korist građana, nego su se okružili ljudima koji su iz toga crpili osobnu korist. I zato, nastupa vrijeme pluralizacije hrvatske političke scene u BiH – i nitko ne može reći da to nije dobro”, zaključio je Nacionalov sugovornik.