NAJAVA: Festival o kršu i mitološkoj baštini krške regije

Ostale novosti 24.10.2023. 10:06h Uredništvo

Krška priroda je inspirirala mnogo znanstvenika, umjetnika, hodača, zapravo svakoga koji je voljan uroniti u tu vrstu prirode. Veselimo se ugostiti na festivalu ljude koji su svojim radom, stvaralaštvom, svojim duhom istraživanja ili samo svojom znatiželjom pronašli put izražavanja vlastitog dijaloga s prirodom. Na festivalu razgovaraju glazbenici, pjesnici, karstolozi, likovni umjetnici, speleolozi i stručnjaci koji se bave mitološkom baštinom krške regije.

Pokušat ćemo baciti pogled na planinu iz raznih perspektiva. Kako zvuči krš? Što priča? Kako izgleda? Što možemo o njemu znati? Od srca Vas pozivamo da nas pratite na tom putovanju!

Krasopis je festival koji nastoji široko promisliti odnos prema prirodi krša – umjetnički, znanstveni i uporabni. Pri tome treba imati na umu da je krš jedna od najsloženijih i najbogatijih vrsta krajolika i ekoloških sustava, koja je zahvaljujući vodećim javnim narativima – stereotipima – najmanje vidljiva.

Ove godine će o svojoj interpretaciji krša govoriti njemački, američki, hrvatski i bosansko-hercegovački književnici i likovni umjetnici. Na terenu će sudionici nastojati uspostaviti komunikaciju s ne-ljudskom prirodom: biljem i slobodnim konjima. U dijelu programa stručnjaci će analizirati oblikovanje tradicijskog krajolika krša iz arhitektonske i povijesnog krajolika iz arheološke perspektive.
Bit će predstavljena znanstvena slike krša (pećine, polja) up to date i pokušaji zaštite krških vrijednosti. Skupina mladih aktivista će nam pokazati kako krške krajolike koriste u istraživanju svojih identiteta.

Smisao skupa je da sudionici međusobnom razmjenom iskustava upotpunjuju vlastiti doživljaj prirode i stvaraju prilike za izgradnju slike svijetu koja je znatno manje reduktivna od postojeće.

Sudionici

Ivo Lučić

Ivo Lučić je karstolog tijelom i dušom. Njegovo polje istraživanja široko je kao Dinarski krš i njegovi interesi na tom teritoriju nemaju granica. Istraživao je sve aspekte krša (u knjigama, znanstvenim izvještajima, novinarskim radovima): geološki aspekt, speleološki aspekt, biološki, kulturo-povijesni, meteorološki i mnogo više. Njegovo stručno znanje, ali i njegov kritički pogled na ljudske intervencije u kršu, na festivalu će obogatiti umjetničke impulse i istovremeno garantirati nužno prizemljenje naše teme.

Judith Stromeyer

Judith je spisateljica, ilustratorica, vlasnica imanja s konjima i terapeutkinja (s konjima i za konje). Posebne sposobnosti koje ima za naš festival je njezin talent za komunikaciju s životinjama. Ima posebno iskustvo sa slobodnim konjima. Pratit ćemo ju na Tić, brdo iznad Balature, gdje žive slobodni konji da bismo saznali ponešto o komunikaciji s njima. Postoji li mogućnost da uistinu dođemo njima u kontakt – makar krajnje oprezno? Je li to uopće uredu?
Postoji li divlje mjesto u nama kojeg jednako izbjegavamo kao divljinu u vanjskom svijetu? Sve ove teme moći ćemo istražiti uz Judithinu pomoć. Koja prilika!

Ivan Lovrenović

Ivan rođen je u Zagrebu, odrastao je u Mrkonjić Gradu, dijelom okruženim kršem, koji ga je pozivao na neprestane istrage. Kasnije ga je život vodio u Sarajevo gdje živi i danas. Lovrenović je jedan od najvažnijih književnih glasova Bosne i Hercegovine. Objavio je više od trideset knjiga, među njima eseje, ritmičku prozu, publicističke radove, romane, kulturološke studije i mnogo više. Rijetko koji autor se toliko duboko i svestrano bavio poviješću i društvenom politikom. Za Krasopis će predstaviti knjigu “Ikavski zemljopis”, putovanje na tragu prvog bosanskog putopisca fra Ivana Jukića, koje ga duboko vodilo u kulturološke, društvene i književne dimenzije krša Srednje Bosne.

Zdenko Bašić

Zdenko je akademski slikar, ilustrator, scenograf i autor. Živi u šumi nedaleko od glavnog grada Zagreba i sluša što mu šuma priča. To su nekad stare priče kojima je potreban slušatelja poput Zdenka, da bi priče mogle dalje živjeti. Njemu je onda zadatak njihovo prepričavanje u knjigama, kolažima i filmovima. Svojim radovima oduševio je veliku međunarodnu publiku, koja je počela na Zdenkove radove obraćati pozornost. Publika koja sluša i koja se nekako sjeća…

Njegova slavna knjiga “Mjesečeva sjena” doživjela je novo izdanje, a druga nova knjiga o mitologiji istarskog krša samo što nije izašla!

294920600_388506706726322_67851568836791

Jessica Julian

Jessica je spisateljica i ilustratorica (nekad i pravnica!). Njezina usvojena domovina je Vinodol gdje polovicu godine živi s mužem, a drugu polovicu u Americi. Njezino upoznavanje ovdašnje prirode inspiriralo ju da napiše knjigu za odrasle i djecu “Ebby, the Magnificent” (Ebby Veličanstvena”). Knjiga je to o životinjama i djeci, o ljubaznosti, otvorenosti i znatiželji. Istovremeno priča o Dinarskom kršu koristeći ključne primjere i poziva čitatelje i čitateljice da vide njegovu ljepotu i čudo u njemu. Ponekad nam treba zaigrani pogled djeteta ili, recimo, zečića, da bismo se toga sjetili.

Jasminko Mulaomerović

Jasminko je speleolog i karstolog. Voditelj je “Centra za krš i speleologiju” u Sarajevu, a u svom radu se baš specijalizirao na podzemni rad u špiljama. Njegovo znanje o kršu je toliko raznoliko i široko da ne možemo nabrojiti sve studije i istraživanja koje je proveo. Bavio se i speleo-turizmom i pitanjima što je potrebno da bi posjetitelji mogli pogledati špilje, a da ne dođe do velike štete po podzemna staništa. Šišmiši, ta čudesna bića podzemnog svijeta su također predmet njegovog interesa. Je li moguće pronaći boljeg vodiča u podzemlje krša? Sasvim sigurno ne!

Milan Soklić

Milan je jedan od najpoznatijih prevoditelja s njemačkog na hrvatski jezik. Preveo je djela Thomasa Manna, Josepha Rotha, Petera Sloterdijka i drugih. Osim toga je pisac – i hodač. Ta ga je kombinacija već pretvorila u Nature Writer-a. Njegova knjiga “Izlet na krš” priča o životnoj epizodi vitalista Hansa Driescha na putu do Sicilije. Na kratkom boravku u Trstu upoznaje nove ljude i krene na izlet kojeg će promijeniti njegov unutrašnji život zauvijek.

Bildschirmfoto 2023-09-25 um 11.46.12.png

Iva Korbar

Iva je studirala književnost. Govori nekoliko jezika poput engleskog, švedskog i turskog. No, ona je zainteresirana i za druge, neverbalne jezike: govor tijela na primjer, govor pokreta i plesa, govor biljaka. A takve jezike najviše voli govoriti tamo gdje oni nastaju – usred prirode. Tamo kreira posebna iskustva koje bismo mogli zvati “performans”. To su slike trenutka jednog svijeta u pokretu, izmjena tjelesnog govora i dijalozi svim osjetilima koje posjetimo: dodirom, vidom, mirisom, sluhom, okusom, ali i pričanjem i pjevanjem. Na festivalu ćemo moći iskusiti jedan takav performans. Kada i gdje bi smo to uopće drugdje mogli?

Jan Volker Roehnert

Jan je književnik, profesor književnosti na TU Braunschweig i pisac. U posljednjoj knjizi se intenzivno bavio kršom. “Hodati po kršu” je književna potraga za prirodom i ujedno opis pravih šetnja kroz krš. Dijalog je s fenomenom krške planine i s autorima prošlih stoljeća koji su se kretali na kršu. Kretanje je knjiga o malim, individualnim promatranjima i velikim činjenicama o kršu. I dok on putuje prema nama i našem posebnom kršu, njegova najnovija knjiga “Karstwärts” će ugledati svjetlo svijeta. Veselimo se što možemo s njim istražiti ovdašnji krš!

Nadja Zupan Hajna

Nadja je geologinja, geomorfologinja i karstologinja (da nabrojimo samo mali dio njezinih djelatnosti). Njezino polje interesa se kreće od najdubljih špilja do vanjskih vremenskih uvjeta. Istražila je autohtone procese na kršu i upoznata je s prirodnim i umjetnim uvjetima okoliša. Zaposlena je na Institutu za istraživanje krša u Postojni, jednoj od najvažnijih ustanova za istraživanje krša u svijetu. Neprestano se kreće na kršu, praktično i teoretski, a na našem festivalu će nam biti važna podrška kada pričamo o aktualnim razvojima krajolika. Uz mnogo toga, ona je trenutno predsjednica Svjetske speleološke unije.

Foto: onaplus

Enes Škrgo

Enes je hodač, po mogućnosti u krškom krajoliku oko Travnika, otkud dolazi. Ali on je i hodač među svjetovima. Pišući i čitajući se kreće u književnim krajolicima. Veliki dio njegovog rada posvetio je velikom sinu njegovog grada, Ivu Andriću. Kustos je Andrićeve rodne kuće i muzeja. Osim toga je glavni urednik mlade izdavačke kuće “Dram radosti” čije publikacije istražuju Bosnu i Hercegovinu na razne načine: na kulturološki, politički, povijesni i prirodoslovni. To je ogromni teren istraživanja, ali Enes ima sve alate i dobre gojezerice!

Josip Lovrenović

Josip je umjetnik, posebno na polju fotografije i grafike. Bio je rekao da nažalost ne može biti prisutan na našem festivalu, ali izgleda da će ipak moći. Njegove fotografije svakako će biti. Izložba koja će vizualno pratiti festival je kolekcija slika koju je napravio za knjigu “Ikavski zemljopis” Ivana Lovrenovića, s kojim je i bio na putu. Josipov pogled na krš, na kamen i planine općenito, a posebno na stećke koji obilježavaju krajolik Bosne i Hercegovine i koji pričaju svoju čudesnu priču, dugo su predmet njegovog interesa. Ono što je posebno u njegovoj umjetničkoj perspektivi je što zna spojiti u svojim fotografijama ono fizički eksplicitno kao i metafizičku širinu. Iz tog razloga nije čudno, što nam nije sasvim jasno na koliko će načina biti prisutan na festivalu.

Helena Knifić Schaps

Helena je arhitektica svim srcem. Desetljećima nije samo angažirana u svojim graditeljskim projektima nego i u društvima arhitekata na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Helena nam je posebna gošća festivala zbog njezinog interesa za tradicijsku arhitekturu Srednjeg i Sjevernog Velebita. Intenzivno se bavila s njom kao i tipologijom, povijesnim i geografskim kontekstom te bašte i iz toga zaključila inovativne ideje za njezinu zaštitu. Što može čovjeku biti mjesto življenja? Koje tradicije i inovacije su bitne? O tome će ona pričati.

Anne-Kathrin Godec

Anne-Kathrin je spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica. Zajedno s mužem Gordanom vodi književni hotel Balatura gdje već 15 godina organizira književne događaje, razgovore i festivale. Ali cijelo vrijeme ju magično zove priroda oko nje, krš. Pošto je sama odrasla na stazama njemačkog Švarcvalda, pokrivenim iglicama jelki, Dinarski krš joj je na početku bio nekako stran. Ali u dugim šetnjama ga je naučila čitati ga kao vlastiti sistem i pronašla u kršu novi svijet.

Nataša Crnković

Nataša je studirala ekologiju i zaštitu okoliša. Od 2002. ona radi u “Centru za životnu sredinu” u Banja Luci, u kojem je programska koordinatorica za biodiverzitet. Trenutno je, zajedno s kolegama, angažirana na zaštiti vode na kršu i na sprječavanju izgradnje novih hidroelektrana, pogotovo u Livanjskom polju. Zbog kombinacije znanstvenog rada i aktivističkog angažmana na tim konfliktnim mjestima, ona će biti pravo obogaćenje za naš festival.

Igor Kalaba

Igor dolazi iz “Centra za životnu sredinu”, iz Banja Luke. Njegove se teme vrte oko energetskih i klimatskih pitanja. U ovom kontekstu je radio u Briselu kao koordinator na području klimatske promjene za organizaciju “Climate Action Network Europe”. Aktivistički rad se iz njegove perspektive može samo obaviti na holistički način i automatski implicira i uključenje drugih društvenih tema: korupcija, prava manjina, ženska prava.

Ajmo, zajedno malo širiti horizont!

Sandra Josović

Sandra je završila studij političkih znanosti, radila je kao novinarka i urednica, a u “Centru za životnu sredinu” ona se bavi odnosima s javnošću i organizira događaje. I da, to je jedan od najvažnijih elementa u radu za zaštitu okoliša: kontakt s javnošću. Ona organizira događanja koja pozivaju na bavljenje s problemima u kršu i na javne diskusije koje moramo imati. Nije uvijek najlakši posao u zaštiti okoliša, ali se mora definitivno obaviti.

Bildschirmfoto 2023-10-13 um 11.27.03.png

Jelena Ćalić

Jelena je geomorfologinja zaposlena na Geografskom institutu Jovan Cvijić u Beogradu. Iako je rođena u velikom gradu, krš Like smatra svojim istinskim zavičajem. Penjanje po stijenama u najranijem djetinjstvu i mirisi bilja koji su je tada ispunili, kaže, posve su odredili njezin život. U tome je posebnu ulogu imalo jedno malo krško polje, Krbavica. U polju jedva malo veće površine od tri četvorna kilometra, nalazi se samo jedno malo, istoimeno selo. Na tako malom polju Jelena ostvaruje vezanost za prirodu kao da se radi o njezinu osobnom, kućnom polju. Ima li bolje osobe da nas familijarizira s vrijednostima i problemima krških polja?

Igor Kulenović

Igor je arheolog profesor na Sveučilištu u Zadru. Nedavno je završio znanstveni projekt koji se bavio istraživanjem krajolika Dinarskog krša Velebita i Bukovice. Rezultirao je nizom novih spoznaja. Igor je sa suradnicima definirao karakterne tipove krškog krajolika Velebita i Bukovice, utvrdio elementi kulturnog krajolika, definirao arheologiju krša i procjenu ratne štete u krškom krajoliku. Neke od tih rezultata predstavit će na našem Krasopisu.

Bildschirmfoto 2023-10-13 um 11.43.32.png

OKC Abrašević

Ovdje trebamo objasniti što je “Omladinski Kulturni Centar” u Mostaru iz kojeg dolaze slijedići sudionici:

To je mreža nevladinih organizacija i nezavisnih pojedinaca vrlo duge tradicije. Jedan od projekata koje je OKC Abrašević, zajedno sa svojim medijskim krilom, community AbrašRadijem, razvijao proteklih godina jesu Mostovi Hercegovine. Ovaj istraživački medijski projekat zamišljen je kao platforma za akumulaciju neafirmiranih priča, naracija i fenomena karakterističnih za šire podneblje, koje, nažalost, i danas malo i teško komunicira samo sa sobom. Nakon početnih umjetničkih istraživanja i rada sa zvukom (Zvučne razglednice Hercegovine), fokusirali smo se na njegov ogoljeni motiv – kamen, čija su nas savremena naučna, urbanistička i estetska tumačenja dovela do novih čitanja šire geomorfološke cjeline kojoj Hercegovina pripada. Savremena karstologija otvorila je za nas novu, ekološku i (post)humanističku perspektivu, za koju vjerujemo da kroz edukaciju, može dugoročno pozitivno djelovati na razjedinjenu ekoregiju Dinarskog krša. Na Krasopisu sudjeluju:

Bildschirmfoto 2023-10-13 um 12.03.49.png

Monika Bazina

Monika je službenica za zajednicu i razvoj inicijativa Omladinskog kulturnog centra Abrašević. Završila logopediju i surdoaudiologiju.

Bildschirmfoto 2023-10-13 um 12.11.36.png

Boris Filipić

Boris je programski koordinator Omladinskog kulturnog centra Abrašević i urednik AbrašRadija. Po edukaciji politolog.

Bildschirmfoto 2023-10-13 um 12.15.37.png

Dalila Spahić

Dalila je komunikacijska službenica Omladinskog kulturnog centra Abrašević. Studentica poslovne informatike koja ima iskustva u planiranju i vođenju projekata.

Program

Petak, 27.10.23.

Mjesto: Seminarska kuća u Hotel Village Balatura

18:00

Josip Lovrenović – Ikavski zemljopis

Otvorenje festivala s izložbom Josipa Lovrenovića, fotografije

20:00

Ivan Lovrenović – Ikavski zemljopis

Ivan Lovrenović predstavlja knjigu “Ikavski zemljopis” (Dram radosti 2022)

Sudjeluju: Ivan Lovrenović, Ivo Lučić, Enes Škrgo

Moderacija i prijevod: Anne-Kathrin Godec

21:30

Bruno Mičetić, gitara

Subota, 28.10.23.