Nakon SAD-a i Europski parlament u izvješću o BiH upozorava na veze s Iranom

Tijekom prošloga tjedna u središte Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine doneseno je oštro upozorenje američkih vlasti zbog najave zamjenika predsjedateljice Vijeća ministara i ministra obrane BiH Zukana Heleza o mogućnosti uspostave snažne vojne suradnje s iranskim režimom, piše Večernji list BiH. Iako je administracija SAD-a gotovo u cijelosti prestala s praksom interveniranja u politička zbivanja diljem svijeta, pa tako i u BiH, ovo se reagiranje ne može smatrati iznenađujućim.

Doznaje se kako bi se Washington u slučaju BiH oglasio zbog samo jedne stvari – sigurnosnog destabiliziranja unutarnje situacije u BiH ili pak sudjelovanja u potencijalnom destabiliziranju situacije u svijetu u suradnji s osovinama zla. A za što SAD smatra Iran.

Čak i unatoč tome što se pokušalo umanjiti značenje, pa čak i negirati postojanje upozorenja, o čemu je Večernjak pisao prošloga tjedna, svi informirani oko ovoga dopisa vrlo su dobro razumjeli upućenu poruku Washingtona.

Usvojen amandman

Na utjecaj Irana i drugih nedemokratskih režima u BiH godinama upozorava i Europski parlament, o čemu je prihvaćen amandman Željane Zovko. Takva poruka bit će dio izvješća Europskog parlamenta o BiH. – Osuđuje se povećanje zlonamjernog utjecaja Irana u zemlji i zapadnom Balkanu, koji predstavlja prijetnju sigurnosti za EU i njezine države članice – stoji u amandmanu na izvješće koji je usvojen na Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta.

Ovaj amandman Željane Zovko upućuje na dugogodišnji zabrinjavajući trend rasta iranskog utjecaja na Balkanu, koji se u posljednjim godinama postupno širi, što predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za širu regiju i samu Europsku uniju.

Širenje vojne suradnje s Iranom, o kojem se razgovaralo u svibnju 2025. tijekom sastanka ministra obrane Zukana Heleza i iranskog vojnog izaslanika, predstavlja vrlo ozbiljan korak prema ne samo političkoj nego i vojnoj destabilizaciji države. Iran je međunarodno prepoznat kao jedan od ključnih aktera koji podržava terorizam i regionalne sukobe, financira militantne organizacije te se izravno povezuje s aktivnostima koje ugrožavaju stabilnost na Bliskom istoku, ali i izvan njega.

Pokušaj Bosne i Hercegovine da s Iranom uspostavi dublju vojnu suradnju izazvao je, logično, reakciju SAD-a

Službeni dopis američkih vlasti jasno upućuje na to da bi takvi potezi mogli biti katalizator za sankcije i druge političke i ekonomske reperkusije za BiH jer bi njezina suradnja s Iranom bila doživljena kao izravno suprotstavljanje interesima SAD-a i EU-a. Washington je u svom odgovoru naglasio da bi BiH, u slučaju nastavka takvih pregovora, mogla postati meta sekundarnih sankcija, što bi moglo dodatno pogoršati ekonomske i političke prilike unutar zemlje, a time i ugroziti njezinu integraciju u euroatlantske strukture.

To konkretno znači suspendiranje sve vojne suradnje SAD-a s BiH te stavljanje samoga Heleza na listu sankcioniranih. Povijest BiH nas uči da su političke igre u kojima se balansira između velikih sila, poput SAD-a i Rusije, uvijek vrlo osjetljive i mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, što smo vidjeli i kroz prošle sukobe i političke podjele.

Bez kalkuliranja

Teško je predvidjeti što bi moglo uslijediti ako BiH nastavi u smjeru dublje suradnje s Iranom, ali jasno je da bi mogao nastati dugoročni negativni učinak na njezin put prema euroatlantskim integracijama i njezinoj međunarodnoj stabilnosti. Američka prijetnja sankcijama odnosi se na mogućnost blokiranja financijskih i trgovinskih veza sa zemljama ili kompanijama koje budu surađivale s Iranom. Osim toga, Sjedinjene Države koristit će sve raspoložive alate, uključujući sankcije, kako bi se spriječilo širenje iranskih destabilizirajućih aktivnosti.

Za BiH to znači da bi, ako bi nastavila s ovim vojnim angažmanom, mogla biti suočena sa sankcijama koje bi dodatno pogoršale njezine postojeće ekonomske i političke probleme. Iako dio vlasti BiH pokušava minimizirati ozbiljnost tih prijetnji, istina je da je međunarodna pozicija zemlje i dalje vrlo osjetljiva. Odluka da se izbjegne bilo kakva dublja suradnja s Iranom nije samo pitanje vanjske politike već i unutarnje stabilnosti i sigurnosti.

U tom kontekstu važna je jasna opredijeljenost za mir, demokraciju i stabilnost koje pružaju partneri poput Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a ne režimi koji svojim postupcima izazivaju međunarodne krize.