Napretkovci prijavili predsjednika zbog mutnih novčanih transakcija teških stotine tisuća maraka

Predsjednik HKD Napredak Nikola Čiča prijavljen je Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine zbog sumnje na mutne transakcije u Napretku, uz more dokumentacije koja to dokazuje.

Kaznenu prijavu protiv Čiče podnijelo je Odvjetničko društvo GUZIN & Partneri d.o.o. Mostar, koje zastupa Miroslava Landeku, Antu Ivića, Ines Kajić Pervan i Josipa Križanovića.

U opsežnoj prijavi koju je Istina imala na uvid snažan naglasak se stavlja na sumnjive novčane transakcije i način raspolaganja dobiti unutar povezanog trgovačkog društva, pri čemu se posebno problematizira isplata dividendi bez znanja i suglasnosti nadležnih tijela. Prema navodima iz prijave, financijsko upravljanje obilježeno je netransparentnim odlukama, zaobilaženjem internih procedura i onemogućavanjem kontrole, čime je, kako se tvrdi, stvoren prostor za potencijalnu zloupotrebu sredstava, piše Istina.media.

Sporne isplate dividende

U središtu prijave nalaze se dvije ključne isplate dobiti iz društva Napredak Futura d.o.o. Prva se odnosi na 2024. godinu, kada je, prema navodima u prijavi, isplaćeno više od 66.000 KM dividende bez prethodne odluke Središnje uprave. Ova transakcija nije bila predviđena financijskim planom, a dodatno je problematično što je Središnja uprava ranije donijela odluku da se dobit zadrži i koristi za statutarne ciljeve. Članovi uprave, kako se ističe, o isplati su saznali tek nakon što su financijski izvještaji već bili zaključeni i dostavljeni nadležnim institucijama, čime je onemogućena pravovremena reakcija.

Još ozbiljniji navodi odnose se na isplatu od 175.000 eura izvršenu 24. prosinca 2025. godine. Ta isplata, tvrdi se, nije bila planirana niti je o njoj donesena bilo kakva odluka nadležnih tijela, što dodatno pojačava sumnje u samovoljno raspolaganje sredstvima. Ukupan obrazac ponašanja ukazuje na kontinuitet u donošenju financijskih odluka mimo propisanih procedura, bez transparentnosti i bez uključivanja tijela koja su za to ovlaštena.

Osim isplata dividendi, prijava ukazuje i na druge novčane tokove koji izazivaju sumnju. Među njima je pokušaj odobravanja pozajmice od 30.000 KM podružnici u Banjoj Luci, i to putem elektronske sjednice koja nije bila predviđena internim aktima. Iako prijedlog nije dobio potrebnu podršku, sam pokušaj ukazuje na namjeru da se financijske odluke provode mimo standardnih procedura.

Netočno prikazivanje dobiti

Dodatni element prijave odnosi se na značajno smanjenje dobiti društva tijekom 2024. godine za oko 45.000 eura, odnosno gotovo 30 posto ukupne dobiti. Iako je u javnosti navedeno da su sredstva utrošena za stipendije, takve tvrdnje nisu potkrijepljene službenim financijskim izvještajima niti odgovarajućom dokumentacijom. Istodobno, pojavljuju se različiti podaci o stvarnim iznosima troškova, što dodatno otvara pitanje vjerodostojnosti financijskog izvještavanja.

Prema navodima iz prijave, dio sredstava mogao je biti usmjeren i na nabavu službenog automobila bez potrebnih odobrenja, što dodatno ukazuje na netransparentno upravljanje novcem. U tom kontekstu posebno zabrinjava činjenica da je Nadzornom odboru, koji bi trebao osigurati kontrolu nad financijskim poslovanjem, navodno bilo onemogućeno obavljanje njegove funkcije.

Takvo postupanje, kako se navodi u prijavi, rezultiralo je situacijom u kojoj su ključne financijske odluke – uključujući raspodjelu dobiti i upravljanje prihodima – donesene bez nadzora i bez jasnog traga u službenoj dokumentaciji. Time je, prema prijavi, stvoren zatvoren sustav odlučivanja u kojem je koncentracija moći omogućila donošenje odluka s potencijalno značajnim financijskim posljedicama.

Zaključno, prijava sugerira postojanje obrasca ponašanja u kojem su novčane transakcije, posebice isplate dividendi, provedene mimo zakonskih i statutarnih okvira, uz istodobno onemogućavanje kontrole i nadzora. Upravo ti elementi čine osnovu sumnje da je došlo do nezakonitog raspolaganja sredstvima i pribavljanja protupravne imovinske koristi, što bi trebalo biti predmet daljnje istrage nadležnih institucija.

Kažnjen s 5.000 maraka

Podsjetimo, Državno povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na posljednjoj je sjednici kaznilo Nikolu Čiču, ravnatelja Agencije za antidopinšku kontrolu BiH, s 5.000 KM jer je uz tu funkciju istodobno obnašao i dužnost predsjednika nevladine organizacije koja se financira iz proračuna. Prijavu protiv njega podnio je Transparency International u BiH, budući da je bio na čelu udruge HKD Napredak, koja je samo u 2023. godini financirana iz proračuna Federacije BiH s 340.000,00 KM, dok je on obnašao javnu funkciju.

Zakonom o sprječavanju sukoba interesa na državnoj razini jasno je zabranjeno dužnosnicima voditi nevladine organizacije koje se financiraju s bilo koje razine vlasti u iznosu većem od 20.000 KM, odnosno 70.000 KM za udruge iz područja kulture i sporta. Sukob interesa utvrđen mu je krajem prošle godine, kada je pozvan da podnese ostavku, a kako to nije učinio, Povjerenstvo mu je izreklo kaznu od 5.000 KM.

On o tome nije obavijestio tijela u Napretku, a članovi istih o tome mogu samo čitati u medijima. “Prijavljeni je, svjestan postojanja očitog sukoba interesa, istovremeno obnašao više funkcija te je u tom svojstvu potpisivao ugovore o djelu sam sa sobom, a u isto vrijeme je kao direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH iz proračunskih sredstava primao naknade i plaću za rad, čime je ostvario ne pripadajuću imovinsku korist u ukupnom iznosu većem od 50.000 KM. O postojanju takvog sukoba interesa nikada nije obavijestio Središnju upravu niti je zatražio njezinu suglasnost, a navedene činjenice postale su poznate tek putem medijskih objava. Povjerenstvo za sukob interesa je potvrdilo postojanje istog, kako smo doznali iz medija”, navodi se, uz ostalo u kaznenoj prijavi.

Uz sve navedeno Čiča na nijedan medijski upit ne odgovora, no zato putem odvjetničkih ureda prijeti tužbama. Prijetio je i Istini zbog istine, izjava koje su o njemu dali drugi.