Negativno revizorsko mišljenje razotkriva duboki kaos u poslovanju Hercegbosanskih šuma
Negativno mišljenje revizora o poslovanju poduzeća „Hercegbosanske šume“ otkriva duboku neuređenost u jednom od ključnih javnih poduzeća u Federaciji BiH.
Umjesto brige o šumama i odgovornog upravljanja prirodnim resursima, bilježe se milijunska nenaplaćena potraživanja, zapošljavanja bez javnih natječaja, netransparentne nabave i troškovi rada koji gutaju gotovo cjelokupan prihod.
Revizori upozoravaju da poduzeće ne posluje u skladu sa zakonima te ne obavlja osnovne djelatnosti zbog kojih je i osnovano. Umjesto ulaganja u šume, gotovo 40 milijuna KM odlazi na plaće i kooperante, dok se planirani radovi ne izvršavaju.
Zbog brojnih kršenja zakona i propisa, revizori su izdali negativno mišljenje, naglasivši kako sustav unutarnje kontrole u ovom poduzeću faktički – ne postoji, piše Faktor.ba.
Iz revizorskog izvješća za 2024. godinu jasno se vidi da Šumsko gospodarsko društvo „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres ne poštuje ključne zakone koji reguliraju šumarstvo, javne financije i javne nabave. Revizija je pokazala kako planirani šumarski radovi nisu provedeni, zapošljavanja su vršena bez javnih oglasa, a višemilijunski poslovi dodjeljivani su bez provođenja natječajnih procedura.
Prema izvješću Ureda za reviziju institucija u FBiH, aktivnosti, financijske transakcije i informacije ovog javnog poduzeća nisu u materijalno značajnoj mjeri u skladu s važećim zakonima i propisima.
Neizvršeni radovi i manjak ulaganja
U tri šumskoprivredna područja – Drvarsko, Bosansko-grahovsko i Kupreško – nisu izvršene planirane sječe ni šumskouzgojni radovi predviđeni desetogodišnjim osnovama gospodarenja. Evidencije ulaganja u biološku obnovu šuma uopće nisu uspostavljene.
Milijunski ugovori bez natječaja
Revizija je otkrila kako su usluge sječe, izrade i izvoza drvnih sortimenata u vrijednosti od najmanje 526.000 KM realizirane bez provođenja postupaka javne nabave, čime je prekršen Zakon o javnim nabavama. Uz to, zakonski obveznih 20 % šumskih drvnih sortimenata nije ponuđeno na tržište putem javne licitacije – prodano je svega 0,41 % ukupne količine.
Zapošljavanja “po potrebi”, bez natječaja
Poduzeće zapošljava 852 radnika, no novi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji ne definira koliko je izvršitelja potrebno za pojedina radna mjesta – često je navedeno tek “po potrebi”.
Iako Zakon o radu propisuje javno oglašavanje radnih mjesta, zapošljavanja su se provodila iznimkama, bez transparentne procedure. Revizori upozoravaju kako se time krši načelo jednakog pristupa javnim radnim mjestima.
Plaće, stimulacije i kooperanti “pojedu” gotovo sve prihode
Troškovi plaća i angažmana kooperanata iznosili su 39,2 milijuna KM, što čini čak 88,5 % ukupnih rashoda. Samo na kooperante potrošeno je 9,7 milijuna KM, bez analize bi li vlastita radna snaga bila isplativija opcija, prenosi Istina.media.
Prosječna neto plaća u poduzeću iznosi 1.364 KM, dok je najviša isplaćena plaća bila 6.129 KM. Tijekom godine isplaćeno je 674.000 KM stimulacija, no bez jasnih kriterija – često pod obrazloženjem „povećanog opsega posla“ ili „angažmana na dodatnim zadacima“, bez dokumentirane evidencije o stvarno odrađenom prekovremenom radu.
Bez kontrole, bez transparentnosti
Revizori su utvrdili kako poduzeće nema pravilnik o dodjeli donacija, niti postoje jasne interne procedure za protok dokumentacije. Financijska izvješća nisu pouzdana jer nije izvršena procjena potencijalnih ishoda sudskih sporova u vrijednosti od 472.000 KM, pa se ni iskazana dobit od 291.000 KM ne može smatrati vjerodostojnom.
Preporuke: Više kontrole, manje improvizacije
Revizori preporučuju da poduzeće:
-donese interne akte o evidenciji ulaganja u biološku obnovu šuma,
-provede analizu opravdanosti angažmana kooperanata,
-uspostavi sustav evidencije rada zaposlenika,
-jasno definira kriterije za isplatu stimulacija,
-hitno uskladi poslovanje sa Zakonom o javnim nabavama.
Negativno mišljenje revizora potvrđuje kako „Hercegbosanske šume“ ne ispunjavaju osnovne obveze zakonitog, transparentnog i ekonomičnog upravljanja javnim sredstvima – u sektoru koji bi trebao biti strateški za održivo upravljanje prirodnim bogatstvima zapadne Bosne.
