NEMA NOVCA ZA ZDRAVSTVO: Za deset godina prikupljeno 9,6 milijardi KM od akciza na duhan i alkohol

Svakodnevno smo svjedoci brojnih apela za pomoć pri liječenju. Pomozite, darujte, donirajte, čitamo na društvenim mrežaama, bilboardima, kutijama u marketima, uličnim štandovima. Djeca svih uzrasta, djevojke, mladići i oni stariji očekuju rezultate dobrotvornih akcija kako bi dobili lijek, izvršili operaciju ili drugi vid liječenja u BiH ili inostranstvu.

Njihov život ovisi od spremnosti svih, i takvih srećom, uglavnom ima.

No, šta je sa novcem koji se svakodnevno „ubire“ od akciza na duvan i alkohol i za kojeg smo naivno vjerovali da će primarno biti trošen za razvoj zdravstva, moderne aparate bez višemjesečnog čekanja za preglede, skupe lijekove i sve što treba za zdravlje stanovništva? Vlastima, po svemu sudeći dobrog zdravlja, važnije je sve to „spiskati“ na skupe limuzine, luksuzni namještaj, beskorisna osim za njih bjelosvjetska putovanja, zapošljavanje porodice, prijatelja, stranačkih poslušnika. Koliko su tog novca imali na raspolaganju u ime svih nas?

U posljednjih deset godina, u periodu od 2015. do 2024. godine od akciza na duhan i alkohol prikupljeno je više od 9,6 milijardi KM! 

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje od akciza na duhan i duhanske prerađevine prikupljeno je oko 8,8 milijardi KM a ostatak od akciza na alkohol.

Raspoređivanje novca od akciza godinama unazad bilo je predmet spora između entiteta ili različitih političkih opcija. Pojedinačne inicijative da se novac od akciza preusmjeri na konkretne oblasti, naprimjer zdravstvo, nisu nikada zaživjele, pa prikupljena sredstva budu iskorištena za različite namjene u budžetu. Najčešće pokretane inicijative odnosile su se na to da se novac od prikupljenih akciza, ili barem značajan dio, preusmjeri u zdravstveni sektor, kojem hronično nedostaje novca. Do sada te inicijative nisu prihvaćene.

U maju ove godine predstavnici Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske i šest udruženja pacijenata oboljelih od karcinoma pisali su nadležnim entitetskim i državnim institucijama tražeći uvođenje dodatnih izvora finansiranja od akciza proizvoda štetnih po zdravlje.
– U vrijeme kada se svakog dana u svijetu pojavi novi lijek i kada napredak medicine omogućava produžen i kvalitetniji život, postaje jasno da dosadašnji model finansiranja više nije održiv. Oslanjanje na samo jedan izvor finansiranja, kao što su doprinosi za zdravstveno osiguranje, koji se neredovno uplaćuju i zbog čega fondovi godišnje gube milione KM, nije dobro rješenje – navedeno je upismu koje je poslano Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS-a, UIO i Vijeću ministara BiH.

Navode i da su potrebe pacijenata svakog dana sve veće:

– Sistem je do sada uspijevao da ide u korak sa savremenim svijetom – najtežim pacijentima su postale dostupne inovativne terapije. Međutim, te terapije su ograničene. Ne mogu ih svi dobiti. Jedna inovativna terapija za samo jednog pacijenta košta i do 250.000 KM godišnje. Za pojedine rijetke bolesti taj iznos dostiže i do milion KM. Uprava za indirektno oporezivanje BiH godišnje od akciza na duhan zaradi skoro milijardu KM, a određeni dio toga treba biti usmjeren upravo ka zdravstvenim fondovima. 

Još 2013. godine Fond zdravstvenog osiguranja RS-a pozdravio je inicijativu Vijeća ministara upućenu UIO a odnosila se na uvođenje posebne akcize na duhan i alkohol i to kao “dopunskog izvora finansiranja zdravstvene zaštite u Srpskoj i Federaciji BiH“.

– Ova inicijativa, koja je pokrenuta iz Republike Srpske, ukoliko bude realizovana, predstavljaće usklađivanje sa praksom drugih zemalja koje su prepoznale potrebu da je za finansiranje obavezne zdravstvene zaštite, osim doprinosa, potrebno obezbijediti i druge izvore – saopšteno je iz FZO Republike Srpske. U Fondu ističu da je dodatno oporezivanje proizvoda štetnih po zdravlje logično opredjeljenje ne samo sa aspekta povećanja prihoda na osnovu povećanog rizika osiguranja, već i sa stanovišta uticaja na odgovornost građana prema očuvanju vlastitog zdravlja.

Tadašnje projekcije govorile su da samo po osnovu dodatne akcize na duhan mogli finansirati godišnji troškova za sve propisane lijekove na recept. U zemljama EU teži se tome da se iz dopunskih izvora obezbijedi bar 20 odsto ukupnog prihoda obaveznih zdravstvenih osiguranja, te da je najzastupljeniji izvor upravo dodatno oporezivanje po zdravlje štetnih proizvoda.

Dvanaest godina kasnije, u BiH taj princip nije zaživio

Naprotiv, početkom juna ove godine ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) naveo je uvođenje akciza na neduhanske proizvode – zamjene za duhan.
– Možete da uvezete i proizvode koji imaju i 100 puta veću količinu nikotina nešto što je dozvoljeno. Mi ćemo uvesti akcize kada su u pitanju neduvanski proizvodi s ciljem teže dostupnosti tih proizvoda – rekao je Amidžić.

Da li je motiv briga za zdravlje građana ili novac, moglo bi se zaključiti i iz upornog izbjegavanja da se sredstva od poreza prikupljenih na duhanske proizvode preusmjere u zdravstvo.

Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa” još 2016. godine pisalo je Vladi KS-a tražeći podršku u naporima da se dio sredstava od akciza na duhan usmjeri na liječenje raka, ali tada nisu dobili ni odgovor ni podršku.

Kako je prošle godine za Buku ispričala Aida Baručija (Naša stranka), ona je 2019. godine u Parlamentu BiH predložila izdvajanje pet posto iznosa od prikupljenih akciza na duhan i duhanske proizvode, za namijenjensko liječenje teško bolesne djece.

– Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama na duhan i duhanske prerađevine mi smo samo trebali usmjerimo novac u budžete fondova solidarnosti, tako da svako dijete, u svakom kutku BiH, kome je potrebno liječenje može aplicirati i dobiti neophodna novčana sredstva. A sve kako bi izbjegli situaciju da skupljamo novac preko humanitarnih brojeva ili kutija humanitarne pomoći koje viđamo po našim gradovima kako bi se djeci omogućilo pravo na liječenje.  Nakon Komisije za budžet i finansije, mišljenja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, potom sam upućena na Ustavnopravne komisiju, koja je trebala da procijeni da li je moja izmjena i dopuna zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Naravno da nisu mogli naći nijednu grešku u toj izmjeni i dopuni zakona, ali su zakon odbili zbog stavova stranaka. U toj Ustavnopravnoj komisiji većinu, kao i u svim komisijama, čine SDA, SNSD i HDZ. Ja sam imala podršku SDA, SDP-a, DF-a i SDS-a, ali SNSD i HDZ su bili kategorično protiv, tako da uopšte ovaj prijedlog zakona nije mogao ni doći na dnevni red da zastupnici o njemu raspravljaju ili glasaju – rekla je za Buku.

Ogroman novac prikupljen je i od akciza na gorivo u BiH – od 2006. više od osam milijardi KM. Samo u prošloj godini UIO je prikupio po osnovu akciza na naftu i naftne derivate, u ukupnom iznosu od 123.445.717 KM.

– Ovi prihodi su raspoređeni korisnicima sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnom nivou usvaja Upravni odbor UIO (treći kvartal 2023. godine, koje je usvojio Upravni odbor UIO: FBiH 62,01 odszo, RS 34,44 odsto i Brčko 3,55 odsto) – saopšteno je iz UIO.

Krajem prošle godine UIO je saopštila da je iznos minimalne akcize na cigarete, prema novoj odluci, 179 KM za hiljadu komada, odnosno 3,58 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, a iznos akcize na duhan za pušenje je 143,20 KM po kilogramu. Ova odluka počela se primjenjivati 1. januara 2025. godine.

Izvor: Branka Mrkić/zurnal.info